Ferdinant

Danas, 30. svibnja na blagdan svetog kralja Ferdinanda slavi se Dan općine i  Dan župe  Ferdinandovec. Ferdinandovec  jejedno od rijetkih naselja u Hrvatskoj kojem se zna točan datum nastanka. Selo je nastalo 9. studenog 1844. godine preseljenjem stanovništva iz sela Brod koje se nalazilo na samoj obali rijeke Drave.

Brod se spominje u povijesnim izvorima od 17. stoljeća, odnosno nakon prestanka osmanske opasnosti. Selo je nastalo uz prijelaz preko rijeke Drave (odatle i naziv Brod). Brod je u 1782. godine postao samostalna kapelanija, a 1814. godine župa pod nebeskim zaštitnikom svetim biskupom Nikolom, zaštitnikom brodara. Zbog blizine hirovite rijeke Drave selo je bilo izloženo stalnim poplavama. Sposobni župnik Ivan Južak, čija bista se danas nalazi ispred župne crkve, uspio je ishoditi preseljenje stanovništva iz Broda na povoljniji položaj. Na području današnjeg Ferdinandovca, točnije u zaseoku Pavlanci, u srednjem je vijeku postojalo selo Sveti Pavao u Deši (?). Prema nekim, tu je bio i samostan s crkvom svetog apostola Pavla, a sve je propalo tijekom prodora Osmanlija u ovaj dio Podravine.

Ferdinandovec je izgradila Vojna krajina, a izgradnju je vodio general Rajmund Tarbuk . Tako je Ferdinandovec jedno od planski izgrđenih krajiških naselja. Selo je dobilo ime po tadašnjem austrijskom vladaru Ferdinandu V., a župna crkva izgrđena 1847. godine, za patrona je dobila svetog kastiljskog kralja Ferdinanda koji je bio krsni zaštitnik spomenutog vladara.

Uz smo naselje Ferdinandovec današnjoj općini pripadaju i zaseoci Kranjica, Pavljanci, Trepče, Lukin Mekiš, Tolnica i Laz. Ferdinandovec je dobio status općine još krajem XIX. stoljeća. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije selo je jedno vrijeme (1936.-1941.) nosilo naziv Jelačičevo. Status općine ukinut je teritorijalnim preustrojstvom tadašnje SR Hrvatske 1962. godine. Status općine vraćen je 1993. godine. Uz mjesto Ferdinandovac općinu čini i naselje Brodić.

Danas  mjesto Ferdinandovac ima 1676, a općina 1750 stanovnika. Općina i selo kao i cijeli ruralni prostor Hrvatske izloženi su jakoj depopulaciji, a uzrok leži u krizi poljoprivrede i nedostatku radnih mjesta. Poznati Ferdinančani su među ostalima novinar Vladimir Fučijaš, političarka Katarina Fuček, ravnatelj koprivničke gimnazije Vjekoslav Robotić, svjetski poznati kardiolog Florijan Vuk i mnogi drugi.  Bez obzora na probleme Ferdinanadovec ima veliku perspektivu, a potencijali se temelji na marljivosti njegovih stanovnika i vrlo plodnom i neonečišćenom tlu.

autor teksta: Vjekoslav Čordašev, profesor hrvatskog jezika i povijesti, Ferdinančan

autor fotografija: gospodin Marijan Slunjski

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!