Nauk braće Antuna i Stjepana Radića naišao je na vrlo plodno tlo u Podravini. Zato je Podravina početkom 20. stoljeća postala gnijezdo iz kojega je izrasla Hrvatska pučka seljačka stranka. Bila je to stranka koja je okupljala seljaštvo koje je činilo većinu tadašnjeg hrvatskog stanovništva. Službenom godinom osnutka HPSS-a smatra se 1904. godina. Već početkom sljedeće 1905. godine održavaju se sastanci pomoću kojih se na terenu organizirala stranka.

Takav je sastanak održan i u Virju 29. siječnja 1905. godine kada je formalno konstituirana prva lokalna organizacija Hrvatske pučke seljačke stranke u Hrvatskoj. Bio je to sastanak pretplatnika „Doma“, seljaka, trgovaca i obrtnika iz Virja i tadašnjih Virovskih Konaka (današnje Novo Virje). Sastanak je sazvao Peroslav Ljubić, urednik novina iz Virja. Tada su izabrani povjerenik i pouzdanici  za glavnu skupštinu stranke u Zagrebu. Iz Virja su to bili: Antun Aušperger, Petar Čorba, Josip Ljubić, Ivan Hegedušić, Josip Plemenčić, Stjepan Hrženjak, Mato Cik, Đuro Hapavel, Martin Šibar i Valent Sabolić, a iz Virovskih Konaka: Andrija Mesarov, Martin Benkek, Franjo Mesarov, Mijo Živko i Valent Grgić. Za povjerenika je izabran Jakob Čorba.

U spomen na osnivanje prve organizacije Hrvatske pučke seljačke stranke u cijeloj Hrvatskoj za Virje i Virovske konake 29. siječnja 1905. godine, a prigodom 111. obljetnice, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja je postavila spomen ploču na zgradi stare škole u Virju. Otkrivanju spomen ploče prisustvovali su predstavnici Općine Virje na čelu s načelnikom Mirkom Perokom, Koprivničko-križevačke županije na čelu su županom Darkom Korenom i zamjenikom Ivanom Palom, a prisutan je bio i predsjednik Hrvatske seljačke stranke Branko Hrg. Bilo je tu i više članova Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, članova HSS-a te mještana Virja i okolice.