Đurđevečki zbornik

Zbornik

Naslovnica Đurđevečkoga zbornika iz 1996. godine.

Prvi i jedini Đurđevečki zbornik objavljen je 1996. godine i to „v povodu 70. obletnice živlejna Đuke Tomerlina Picoka“. Njegov je glavni urednik prof. dr. Velimir Piškorec, a uredništvo su još činili Rajna Golubić i Ivan Hodalić.

Sadržaj zbornika podijeljen je na četiri cjeline: „Tomerliniana“, „Georgiana“, „Croatica“ i „Litterae“. U prvome su dijelu tekstovi životu i posebno djelima đurđevečkoga „Nestora“ Đuke Tomerlina Picoka. Drugo dio čine čak 24 đurđevečke teme koje su obrađene u člancima koje su za ovu prigodu napisali ugledni hrvatski znanstvenici, istraživači i publicisti: Radovan Kranjčev, Mladen Matica, Edita Janković-Hapavel, Đurđica Palošija, Vesna Petrović-Peroković, Mirjana Randić-Barlek, Josip Barlek, Dorotea Jendrić, Jela Maresić, Mijo Lončarić, Damir Horga, Vladimir Miholek, Velimir Piškorec, Mira Menac-Mihalić, Marko Bedić, Ivan Hodalić, Božidar Škurdija, Josip Pleadin, Božica Anić, Ivica Rakić, Maja Häusler, Mira Kolar-Dimitrijević, Tihana Petrović, Lovorka Markešić, Marina Fuček.

Dio pod naslovom „Croatica“ posvećen je jezikoslovnim temama i ovdje su objavljeni članci sljedećih autora: Miro Kačić, Dubravka Dorotić Sesar, Nikola Benčić, Stanko Žepić, Zrinjka Glovacki-Bernardi, Barbara Kryzan-Stanojević, Neda Pintaričeva, Zrinka Babić i Dubravka Dubravec.

028-P4011655 (Kopiraj) (Kopiraj)

Urednik Đurđevečkoga zbornika prof. dr. sc. Velimir Piškorec (fotografirao Marijan Slunjski).

U dijelu koji donosi književne priloge predstavili su se autori koji su do tada bili aktivni, a mnogi od njih se i danas bave pisanjem i redovito objavljuju: Marica Hasan, Željko Car, Vladimir Miholek, Zdravko Seleš, Mato Kudumija, Adalbert Pogačić, Marijana Vokšan, Adolf Dygasiński, Gustavo Adolfo Becquer, Aleksandar Grin, Ivan Golub, Slavko Čamba, Vjekoslav Čordašev, Josip Patačko, Marija Marinović-Ređep, a našao se tu i prijevod Williama Shakespearea. Na sedam stranica su objavljeni slikovni prilozi u boji, a tu su i vrijedne biografije suradnika.

I nakon punih 20 godina Đurđevečki zbornik plijeni pažnju čitatelja, a mnogi su u sjećanje pohranili najupečatljivije članke. Mogli bismo zaključiti da je ovo bio najveći izdavački pothvat u Đurđevcu. Iako su mnogi već upozorili da Đurđevčani trebaju ponovno izdati svoj zbornik i iako za to postoji vrlo velik interes uvijek svi planovi padaju na nedostatku financijskih sredstava.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!