Dr. Ljudevit (Lujo) Harazim, stariji (1850. – 1916.)


1
Harazimov grob na groblju u Đurđevcu

Harazim je rođen 3. rujna 1850. godine u Gornjem Miholjcu pokraj Slatine. Jedan je od zaboravljenih a zaslužnih Đurđevčana. Stariji ga pamte po obiteljskoj kući u Basaričekovoj ulici. Harazim je liječnik, nakratko je učio ljekarništvo kod Josipa Gürtha, magistra farmacije u Osijeku, zatim je apsolvirao filozofiju, a u doktora medicine promoviran je 1884. godine na Medicinskom fakultetu u Grazu. Odmah je počeo raditi kao privatni liječnik u Ludbregu. Od travnja 1885. godine sekundarni je liječnik u gradskoj bolnici u Karlovcu, a besplatno je  obnašao i službu zatvorskog liječnika. U Karlovcu je vrlo aktivan kao gimnazijski odbornik i novinski kotarski izvjestitelj, te jedan od osnivača i prvi starješina Pokupskog sokola (1885. – 1887.). Od 1887. do 1890. godine postaje privatnim liječnikom. Potom je u travnju 1890. godine imenovan općinskim liječnikom za Vinicu, Petrijanec i Maruševac. U Vinici je bio povjerenik Matice hrvatske te osnivač i prvi predsjednik vatrogasnoga duštva. U rujnu 1891. dolazi na istu službu u Virje.

2
Harazimova kuća, prva slijeva (razglednica iz zbirke Martina Mahovića)

Tu je službovao do rujna 1893., kada preuzima posao kotarskog liječnika u Đurđevcu. U Slunj odlazi 1898., a u Đurđevac se ponovno vraća 1904. godine. Početkom Prvoga svjetskog rata upućen je u vojnu bolnicu u Čakovcu, gdje je obolio na živce. Nakon liječenja umro je 2. svibnja 1916. u bolnici u Stenjevcu. Pokopan je u Đurđevcu. Osnivač je i starješina Hrvatskog sokola u Đurđevcu (1908. – 1912.), a od 1909. obavljao je dužnost općinskoga školskog nadzornika. Bavio se i prosvjetiteljsko-književnim radom. Stručne članke objavljivao je u časopisima Hrvatski svjetonazor (1887.), Balkan (1886.), Liečnički viestnik (1886.), Prosvjeta (1905.), Roditeljski list (1908.) i Agramer zeitung (1910.). Također je skupljao narodno blago i bio dobrotvor. Školama u Đurđevcu i pučkoj knjižnici poklonio na stotine knjiga u izdanju Matice Hrvatske. Imao je mnogo socijalne savjesti i ljubavi za dobro naroda. Bio je član Matice hrvatske, Hrvatskoga naravoslovnog društva, Hrvatskoga starinarskog društva i suradnik zemaljskog Povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika 1911. godine (za kotar Đurđevac). Vjerojatno se oženio u Austriji, gdje mu rodio sin Ljudevit /Lujo (1883.). Poznato je samo da mu se supruga zvala Adela (22. V. 1841. – 17. IV. 1927.).

 

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine