Hrvatska seljačka zadruga u Đurđevcu (1901.)

2

Zadružna trgovina u Đurđevcu (razglednica iz zbirke Martina Mahovića)

Početkom 20. stoljeća život seljaka bio je veoma težak. Nakon dioba obiteljskih zadruga posjedi su bili veoma rascjepkani, pa je većina njih bila veličine od 1-5 jutra. S toliko zemlje teško se živjelo. Potrebnog novca za unaprjeđenje svojih imanja i kupnju zemlje nisu imali, a zaduživanje kod banaka, lokalnih štedionica i lihvara bilo je pogubno. Na Hrvatskom katoličkom kongresu 1900. godine donesena je odluka o osnivanju seljačkih zadruga i prateće banke koja bi podupirala njihov rad i davala seljacima potrebne zajmove po povoljnim uvjetima. Ubrzo dolazi do osnivanja seljačkih zadruga širom hrvatskih krajeva, a među prvima osnovana je Hrvatska seljačka zadruga u Đurđevcu,  2. lipnja 1901. godine.

1

Tomo Jalžabetić

Zadruga je osnovana na inicijativu mladih naprednih seljaka na čelu sa Tomom Jalžabetićem, koji su kao pravaši već zauzeli svoje uporište u općinskome poglavarstvu kao prava oporba domaćim mađaronima. Već u studenome podijeljeni su prvi zajmovi kojima su seljaci kupovali zemlju, stoku i poljoprivredne strojeve. Za predsjednika zadruge izabran je Ivan Ređep, a u ravnateljstvo su još ušli Valent Hodalić, Štefan Lovrak, Štefan Štefanov, Petar Fuček stariji i Tomo Jalžabetić kao blagajnik. Uslijedilo je nekoliko godina Jalžabetićeva vođenja zadružne blagajne, a potom je predsjedao udrugom skoro dvadeset godina. Kasnije su svi redom bili pristaše ogranka Radićeve seljačke stranke u Đurđevcu. Bila je to druga takva zadruga u ovome dijelu Podravine. Nešto prije, te iste godine, osnovana je zadruga u Novigradu (19. svibnja), a kasnije i u Virju, Miholjancu, Virovskim Konacima (1903.), Čepelovcu, Šemovcima (1904.), Sesvetama,

4

Zadružna kuća (u sredini) s trgovinom u prizemlju (razglednica iz zbirke Martina Mahovića)

Ferdinandovcu (1905.), Kalinovcu (1906.), Molvama (1909.) i Đurđevačkim Konacima (1920.). Tako je Jalžabetić udario temelje zadrugarstva u đurđevačkoj Podravini. Zadruga je ubrzo ojačala pa je već 1903. godine kupila kuću na crkvenom trgu u kojoj su bile smještene njezine prostorije, a 1904. godine u njoj je otvorena trgovina poljoprivrednim potrepštinama za zadrugare. Nakon prvoga dobivenog zajma od 8.000 kruna, a na radost zadrugara, već iduće godine podignut je novi zajam od 50.000, a 1903. godine još jedan od 100.000 kruna.

3

Pogled na zadružnu kuću, prva lijevo (razglednica iz zbirke Martina Mahovića)

5

Bivša zadružna kuća 1960-ih, u sredini (razglednica iz zbirke Martina Mahovića)

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!