Među zaboravljenim mjesnim toponimima u Đurđevcu nalazi se i Ciganija. To je završni dio današnje Ulice Đure Basaričeka, od kanala do raskrižja na Ledinama. Ciganiju spominju učitelji Milan i Anka Poljak 1900. godine u svome članku o Đurđevcu u Glasniku hrvatskoga naravoslovnoga društva. Između ostaloga, u opisu mjesta nabrajaju i stare nazive ulica i dijelova naselja, pa spominju Ciganjsku ulicu, iako taj naziv Đurđevčani nisu upotrebljavali.

Spomenuti je dio ulice dobio ime po dvojici ciganskih kovača koji su tu živjeli od druge polovice 18. stoljeća. To su obitelji Cigan i Horvat. U crkvenoj matičnoj knjizi krštenih 1759. godine spominje se Blaž Cigan (Blasius Czigan, Singari), dakle, Cigan je prezime, dok nam latinska riječ Singari nedvojbeno ukazuje da je Blaž bio ciganske nacionalnosti. Prezime je kasnije preraslo u oblik Ciganović. Druga je obitelj (Horvat), odnosno Ivan Špoljar, koji se 1773. godine u matičnoj knjizi vjenčanih navodi kao Ioannes Spolyar; špoljar – bravar, Singarus. On je kasnije preuzeo domaće prezime Horvat, što je kod Cigana u to vrijeme bilo uobičajeno. To će se prezime 1790. godine pretvoriti u Horvatović, i kao takvo održati skoro do današnjih dana.