Masovno utapanje u Dravi


Rijeka Drava je zbog svoje veličine i hirovitosti nerijetko u prošlosti oduzimala ljudske živote. Posebno je opasno bilo prelaženje rijeke, bilo preko zaleđene površine zimi ili brodovima (skelama) i čamcima tijekom toplog dijela godine. Dakako da su pojedinci rijeku svojevoljno odabrali kao mjesto završetka života.

brod pod Lepom Gredom
Brod (skela) na Dravi kod Lepe Grede (iz zbirke Matije Vogrinčića).

Najčešća su utapanja u Dravi bila u zimskim mjesecima kada su ljudi prelazili zaleđenu rijeku – često sa stokom i zaprežnim kolima ili saonicama u čitavim kolonama – i u ljetnim mjesecima kada su u njoj tražili osvježenje. Ako led zimi nije bio dovoljno čvrst, događalo se da su ljudi s teglećim životinjama i natovarenim vozovima (jer su prevozili ljetinu s prekodravskih konaka) propadali u ledenu vodu.

Ljeti je Drava mamila osvježenjem vješte ili manje vješte, a hrabre kupače koji su se utopili. Bili su to uglavnom pojedinačni smrtni slučajevi, ali vrlo dramatični događaji jer se točno znalo tko je utopljenik i takve su nesreće bila svojevrsna upozorenja. Značajno, najviše takvih utapanja zabilježeno je na blagdan Uznesenja Marijina kada su očito proštenjari nakon konzumacije alkohola i praznički opušteni nesretno završavali u dravskoj vodi.

Najtragičniji su svakako događaji masovnog utapanja u rijeci Dravi. Jedna takva tragedija dogodila se upravo 15. kolovoza 1930. godine. Hodočasnici iz Repaša koji su se vraćali s proštenja u Molvama prelazili su čamcima Dravu, međutim, čamci su bili prekrcani ljudima i sudarili su se na rijeci. Putnici su popadali u vodu i većina ih se utopila – njih 26. Novinski izvjestitelj piše da su nesreći kumovali neoprez, nesmotrenost vozara i alkohol. U široj okolici nesreće pronađen je 21 utopljenik i pokopani su na groblju u Molvama.

 

 

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine