Gospodarska bratovština u Virju

Glavne gospodarske djelatnosti u Virju kao krajiškom naselju bile su u prošlosti (a pogotovo u 18. i 19. stoljeću) vezane za ratarstvo i stočarstvo. Obrada zemlje i uzgoj stoke, odnosno proizvodnja hrane krajišnicima ili graničarima koji su živjeli u kućnim ili obiteljskim zadrugama bilo je jedino moguće kako bi krajiški sustav bio samodostatan jer je vladar tako mogao računati na dovoljan broj vojnika. Naime, dio muškaraca iz krajiških naselja bio je obavezan biti u vojnoj službi na ratištima diljem Europe. Mnogi istraživači složili su se u tome da se gospodarstvo u Vojnoj krajini u takvim uvjetima nije moglo razvijati u skladu s mogućnostima koje su postojale u 18. i 19. stoljeću. Toga su očito bili svjesni sami krajišnici, a možda i krajiške vlasti pa su sredinom 19. stoljeća osnovane različite udruge za promicanje naprednog gospodarstva koje su ipak i dalje bile usmjerene isključivo na poljoprivrednu proizvodnju. Tako je 1841. godine osnovano Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo koje je u većim hrvatskim naseljima imalo svoje podružnice. Jedna takva podružnica pod nazivom Gospodarska bratovština osnovana je u Virju 1867. godine. Iz rukopisnih i tiskanih Pravila gospodarstvene bratovštine virjanske doznajemo da je ona osnovana krajem spomenute godine, a Glavna svrha bratovštine ima sastojati jedino u podizanju i poboljšanju gospodarstvenoga stanja okolice virovske satnije u obće. Inače Pravila bratovštine sastoje se od 21 članka, a u Virju su ih 17. studenog 1867. godine potpisali Mijo Slamić, Franjo Lugarić, Franjo Časka, Rafael Vucelić i Ferdo Rusan. Krajiška glavna komanda u Zagrebu potvrdila je ovakva pravila 15. kolovoza 1868. godine. Među dokumentacijom o radu Gospodarske bratovštine u Virju sačuvan je Popis svih članova društva gospodarske bratovštine virovske iz 1924. godine koji se sastoji od 469 imena žitelja Virja, Šemovaca, Hampovice i Miholjanca koji su tada bili učlanjeni u društvo. Godine 1945. društvo je imalo 450 članova, a tada je posjedovalo 27 jutara livada, 5 rasplodnih bikova, dvoje brane za livade, sijalicu, štalu za bikove i štagalj za sijeno u predjelu zvanom Bratovština. Tom je imovinom upravljao upravni i nadzorni odbor od 13 članova.

Društvo je za svoje članove nabavljalo oruđe (željezni plugovi, mlatilice, vinogradarske štrcaljke), kvalitetno sjemenje biljaka (krumpir, žitarice, grah, voćke, …), a kasnije i rasplodnu stoku. Isto tako, članovi društva zajedničkim su snagama odolijevali različitim biljnim bolestima (peronospora, filoksera) i drugim pošastima. Važnost poboljšanja ratarstva i stočarstva posebno je došlo do izražaja kada su nakon diobe kućnih ili obiteljskih zadruga obitelji u Virju i okolici trebale osigurati svoju egzistenciju na samo nekoliko jutara zemlje.

Osim povoljnog nabavljanja različitih potrepština, sadnica i stoke za svoje članove Gospodarska bratovština i sama se bavila proizvodnjom cijepova u svojem cepilnaku (rasadniku voćaka) u kojem je bio zaposlen profesionalni vrtlar. Osim cijepova očito su prodavali i sjemenje biljaka tada novih sorti koje su uzgajali na svojim pokusnim poljima. Imali su posebno uređen pčelinjak i vinograd. Godine 1888. organizirali su prvu izložbu stoke s nagradama za najbolja grla i od tada svoje aktivnosti usmjerili na razvoj stočarstva u Virju i okolici. Uskoro su Virovci nabavili prva goveda simentalske pasmine.

Društvo je imalo svoj barjak s motivom svetog ratara Izidora pod kojim su članovi redovito sudjelovali na javnim svečanostima u Virju. Dio članova bio je pretplaćen na Gospodarski list. Svečane proslave obljetnica osnutka Gospodarskog društva održane su povodom 60. obljetnice 2. lipnja 1928. godine i povodom 70. obljetnice 14. kolovoza 1938. godine. Uspjeh Gospodarske bratovštine vidljiv je i po tome što je iz nje proizašlo još nekoliko udruga u Virju: Hrvatska seljačka kreditna zadruga osnovana 1903. godine, Marvogojska udruga 1912. godine, Zadruga naprednih livadara 1929. godine i Svinjogojska zadruga 1932. godine.

Izvori:

Cvekan, Paškal. Virje. Virje, 1976., str. 48

Kolar-Dimitrijević, Mira. „Dopisi Ferde Rusana i Mihaela Slamića“, Virje na razmeđu stoljeća, zbornik 6. Virje: Općina Virje, 2012., str. 58-74

Ljubić, Josip. „Gospodarska bratovština“, Virje na razmeđu stoljeća, zbornik 1. Virje: Zavičajni muzej, 1981., str. 21-28

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!