Stanovništvo Podravine 1787. godine

Tipična zadružna kuća s kraja XVIII. st. u Đurđevcu (autor crteža Zdravko Šabarić).

Kao da je proveden pravi popis stanovništva, za 1787. godinu imamo prilično detaljne podatke o stanovništvu u tzv. đurđevečkoj Podravini. Naime, 1780-ih godina nastojanjem Crkvenih i krajiških vlasti izrađeni su popisi različitih skupina stanovništva u krajiškim naseljima. Takvi popisi provedeni su u duhu reformi koje nazivamo jozefinskima po tadašnjem vladaru Josipu II. (1780.-1790.), sinu i nasljedniku Marije Terezije. Spomenimo da je tada izvedena i prva topografska izmjera, godine 1787. sastavljene su Šumske uredbe (Waldordnung) i radilo se na uvođenju kantonskog sustava u Vojnoj krajini.

U Varaždinskom generalatu bilo je 1782. godine 110 867 stanovnika. Prevladavala su seoska naselja jer je to još uvijek bilo doba nerazvijenog gradskog načina života; naime samo 10 – 15 % ukupnog broja stanovništva na području čitave Hrvatske živjelo je tada u gradovima. Grad Zagreb imao je tada nešto više od 8 000 stanovnika.

U Đurđevcu, kao najvećem naselju i središtu đurđevečke Podravine, živjelo je 1787. godine ukupno 2370 stanovnika, a u čitavoj župi sa središtem u Đurđevcu (kojoj su tada pripadala naselja Budrovec, Čepelovec, Kalinovec, Mičetinec, Šemovci i Sveta Ana) bilo je još otprilike toliko, odnosno ukupno 4558 stanovnika. U Virju je tada živjelo 2619 stanovnika, a u Molvama samo 847 stanovnika pa su Molve ujedno bile najmanja župa u đurđevečkoj Podravini po broju stanovnika. U velikoj župi sa središtem u Kloštru živjelo je 1787. godine ukupno 3442 stanovnika (u samome Kloštru bilo je samo 669 stanovnika). Ukupan broj stanovnika u župi sa središtem u Novigradu bio je 2343, a u župi sa središtem u Miholjancu 1263 stanovnika.

Statistički podaci iz 1787. godine omogućavaju izračun prosječnog broja ukućana, odnosno veličine obitelji (zadruga). U svim naseljima prosječan broj članova obitelji bio je između 6 i 9. Ako je vjerovati statističkim podacima, najmanje obitelji bile su u Mičetincu, Brodu i Šemovcima, a zanimljivo je da su prosječno po 6 članova imale i obitelji u Đurđevcu i Virju. Najveće obitelji bile su u Grabrovnici s čak 12 članova, a nešto manje (po 10 članova) u Pitomači, Dinjevcu i Budančevici. Prosječan broj članova obitelji odgovara prosječnom broju bračnih parova po kućama u pojedinim naseljima i to tako da je u mjestima s manje brojnim obiteljima prosječan broj parova po kući bio 1 ili 2, a u onima s brojnim obiteljima prosječno 2 bračna para po kući.

Izvori:

Cik, Nikola. Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća. Đurđevec: Meridijani, 2016.

Cvekan, Paškal. Đurđevac – kakav nije poznat. Đurđevac: Skupština općine Đurđevac, 1991.

U potrazi za mirom i blagostanjem: Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, ur. Lovorka Čoralić. Zagreb: Matica hrvatska, 2013.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!