Povjesničar dr. Stjepan Antoljak (1909. – 1997.)

Naslovnica zbornika objavljenog u čast prof. Stjepanu Antoljaku.

Hrvatski povjesničar Stjepan Antoljak rođen je u Doboju u Bosni i Hercegovini 29. kolovoza 1909. godine, no porijeklom je iz Virja u Podravini. Naime, Antoljakovi roditelji iz rodnog su Virja preselili u Bosnu jer je otac povjesničara Stjepana Antoljaka, kojem je također bilo ime Stjepan (rođen 1884.) ondje dobio namještenje kao financijski činovnik. Majka povjesničara Stjepana Antoljaka bila je Hermina Antoljak rođ. Čorba, a rođena je u Virju 1888. godine u obitelji čiji su članovi naraštajima bili obrtnici: otac Jakob Čorba (1862. – 1905.) bio je lončar, a djed Stjepan Čorba (1828. – 1905.) bio je krojač. Pradjed Stjepana Antoljaka po majci bio je Franjo Štefanec, učitelj u Miholjancu. Osim toga, njegova baka po ocu, Katarina Antoljak rođ. Prelogović (1848. – 1926.) bila je sestra generala Stjepana Prelogovića koji je 1916. godine stekao plemićku titulu.

Stjepan Antoljak osnovno obrazovanje stekao je u Doboju, Uvcu i Sarajevu, a gimnazijsko u Sarajevu, Vinkovcima i Zagrebu. Studirao je također u Zagrebu na Filozofskom fakultetu gdje je diplomirao 1930. godine. Na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu pronašao je prvo zaposlenje, a i stekao doktorat 1935. godine. Bio je asistent znamenitim povjesničarima profesorima dr. Ferdi Šišiću, dr. Grgi Novaku i dr. Ljudmilu Hauptmannu. Znanstvene radove počeo je objavljivati vrlo rano, s 24 godine života, a već na početku karijere istaknuo se marljivošću u pisanju. Doktorski rad objavljen mu je kao prva knjiga 1936. godine. Objavljivao je na hrvatskom i francuskom jeziku. Stalno je radio na popularizaciji povijesne znanosti. Bio je suradnik „Hrvatske enciklopedije“ i „Enciklopedije Jugoslavije“, a autor je nekoliko kapitalnih djela u hrvatskoj historiografiji.

Poslije Drugog svjetskog rata Stjepan Antoljak morao je napustiti nastavnički rad i s Katedre za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otići na mjesto ravnatelja Državnoga arhiva u Zadru. U Zadru je uz požrtvovan rad u arhivu nastavio sa znanstveno-istraživačkim radom. Godine 1953. preselio je u Rijeku gdje je radio kao arhivist u tamošnjem Državnom arhivu. Od 1956. godine bio je angažiran kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Skopju gdje je objavio nekoliko knjiga na makedonskom jeziku. Godine 1963. preselio je u Prištinu gdje je bio zaposlen na Odsjeku za povijest tamošnjeg Filozofskog fakulteta. No, ondje nije ostao dugo jer je 1969. godine prešao na Filozofski fakultet u Zadru. Ondje je dočekao umirovljenje 1979. godine kada je preselio s obitelji u Zagreb gdje je i umro 2. rujna 1997. godine, a pokopan je na Mirogoju.

(Prema tekstovima objavljenima u knjizi „Zbornik Stjepanu Antoljaku u čast“ koju je  uredio Josip Kolanović, a objavljena je u Zagrebu 2003. godine.)

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!