Starinske sorte grožđa

Snimio Marijan Slunjski

Prije pojave filoksere i peronospore, koje su poharale podravske vinograde 1870-ih, prevladavale su stare sorte: belina (Heunisch weisser), ranina (Auguster weiser), starina (Moslavac, Mosler weisser), crnina (Urbanitraube blaue, Tanoviner blauer), imbrina (portugizac), kadarka ili bijela braničevka (Weisse Kadarka), a nakon toga „vladao“ je direktor, o kojem smo pisali, zatim elvira, beloliza (izabela) i druge sorte. Što se tiče sortimenta, teško je raspoznati sve stare sorte jer su stari goričari nekad sve bijele sorte nazivali belina, a crne crnina, bez obzira što su postojale i istoimene sorte. Starinom su nazivali sve bijele plemenite sorte. Zobatica je pak bila svaka stolna sorta, ali i ona vinska, ako je imala deblje i ukusnije bobice.

Dakako da je bilo plemenitih sorta koje se i danas uzgajaju u našim vinogradima. U jednome izvješću o vinogradima u okolici Đurđevca iz 1877. godine piše da se ovdje prave vina od najviše tri sorte. Kod majora Petra Trezića u Čepelovcu bile su najzastupljenije kadarka i kraljevina, u vinogradu trgovca Ferde Brennera (Đurđevec) kadarka i rajnska graševina, a kod Steve Đorđevića (Pitomača) burgundac, rajnska graševina i kadarka. Na primjer, godine 1891. na gospodarskoj izložbi u Zagrebu sudjelovali su Vid Bartolić iz Čepelovca, koji je izložio crna vina (izabela, muškat), a Đurđevčan Josip Korlin predstavio je svoju kadarku. Kakav je sortiment na kraju stoljeća imao jedan vinograd možemo saznati iz pisma Tome Jalžabetića objavljenog 1899. godine u Gospodarskom listu. U nasadu mu je bilo zastupljeno 3/5 domaće crnine i 2/5 modre frankovke, braničevke, srijemske zelenike i talijanske graševine, koje su cijepljene na američku podlogu Riparia portalis. Naveo je da je prije tri godine od Gospodarskoga društva naručio i kupio bijelu plemenku koju je nacijepio i preporučio seljacima jer je dotad u đurđevečkim vinogradima nije bilo. Bila su tu i dva pokusna trsa crnine cijepljena na istu podlogu. Budući da je slovio za jednog od najnaprednijih seljaka u Đurđevcu možemo pretpostaviti da mu je i vinograd bio takav.

 

 

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!