150 godina dvora Barnagor u Čepelovcu

Barnagor ljeti.

Iznad sela Čepelovca nedaleko Đurđevca već jedno i pol stoljeće stoji dvor Barnagor. Izgradio ga je 1867. godine vitez Petar von Trezić (1818. – 1904.) koji je ondje stanovao sa svojim potomcima koji su baštinili dvor sve do pred kraj XX. stoljeća. Od tada u Barnagoru živi i stvara poznata književnica Božica Jelušić Kranželić koja dvoru vraća stari sjaj, pažljivo čuva baštinu njegovih graditelja i njeguje uspomenu na obitelj Trezić. Povijest obitelji i njihovog dvora inspirirali su je za pisanje romana „Čišćenje globusa“ (objavljen 2012. godine) u kojem donosi vrijedne podatke o Trezićima i Barnagoru. Na temelju podataka iz obiteljske ostavštine objavljenih u spomenutom romanu koji su potkrijepljeni i nadopunjeni podacima iz različitih dostupnih arhivskih izvora povjesničar Nikola Cik sastavio je kratku povijest Barnagora i obitelji Trezić koja je objavljena u Podravskom zborniku 2016. godine.

Pogled na pročelje (snimio Nikola Cik).

Barnagor je gotovo skriven od pogleda zbog bujnog raslinja, a podignut je na idealnoj poziciji za gradnju teških građevina. Zadužbina je to viteza Petra von Trezića, majora carske i kraljevske vojske drevne monarhije Habsburgovaca, koju je gradio do 1867. godine, a nakon što je stekao plemstvo zahvaljujući hrabrom držanju u znamenitoj bitci kod Solferina. U Barnagoru su živjele još dvije generacije Trezića, Petrova djeca i unučad koji su bili čas više, čas manje povezani sa samim Čepelovcem iz kojeg je potekao njihov plemeniti predak.

Trezićev posjed na katastarskom planu iz 1868. godine.

Manje je poznato da je stariji naziv za dvor Barnagor bio „Milinmarin dvor“, a takav je naziv skovao sam Petar Trezić od imena oboje svoje djece – Milana i Marije. Maksimilijan ili Milan Trezić počeo je koristiti naziv Barnagor po obližnjem potoku Barni. Osim ladanjskog karaktera i stambene funkcionalnosti Barnagor je imao izraženu i gospodarsku namjenu. To se ogleda u stajama sagrađenima uz dvor i drugim gospodarskim objektima u njegovoj neposrednoj blizini. Naime, Trezićima su trebali konji, a štala s osam vezova za konje danas je pretvorena u jedinstveni atelier.

Pred kulom i glavnim ulazom.

Zdanje koje je podigla obitelj Trezić klasificirano je kao kurija, a to je zapravo stambeno-gospodarski objekt u obliku slova ‘L’. Kurija ima devet stambenih prostorija. Posebnu pažnju plijeni jednokatna kula koja dominira nad čitavim zdanjem koje se sastoji tek od prizemlja. Od reprezentativnih prostorija treba spomenuti mali salon s bibliotekom i vitešku dvoranu u prizemlju te lovačku sobu na katu kule. Danas je u svim prostorijama smještena vrijedna zbirka umjetnina, a prostor je opremljen komadima originalnog namještaja. Posebnu pažnju privlače ukusno ukrašeni kamini. Zdanje je obnovljeno izvana i iznutra. Na čitav je objekt izvana stavljen novi plašt fasade. Novi su vlasnici uveliko oplemenili okoliš dvora, dali mu namjenu i smisao. Izvršena je prenamjena gospodarskih zgrada (jedno krilo dvora) u vrlo funkcionalan prostor za održavanje likovnih kolonija, književnih susreta, kazališnih predstava i općenito druženja prožeta kulturom nazvan atelier Ars Barnagor. Nekadašnje Trezićeve sjenokoše i voćnjaci uređeni su kao perivoji u kojima je na desetke stabala, a posebno treba istaknuti perivoj javora. Među krošnjama plemenitih i plodonosnih stabala smješten je jedinstveno uređen prostor koji se naziva Prvim podravskim parkom pijetlova.

 

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!