Lipa i „lipec“

Lipa raste i u Podravini, a narod je cijeni radi njezina ljekovitog cvijeta. Lipov tej (čaj) koristi se za liječenje prehlade i bolesti dišnih organa, te pospješuju znojenje i mokrenje. Lipa cvate 2-3 tjedna a ponekad i puno kraće. Kod starih Slavena lipa je imala počasno mjesto jer su je smatrali svetim drvom u svojoj prapostojbini. Njezino drvo ne preporuča se za loženje, barem su tako starci rekli, jer ga je šteta, ali je zato dobro za zrezati ga na letve. Nekoliko je vrsta lipe; ponajviše crne, a Podravcima je bila važna i bijela lipa, odnosno lipolist (Tilia cordata Mill.), zvan lipec. Cvate najkasnije od svih lipa, a lišće mu je srcoliko. Mladi je lipec osobito bio pogodan za veliko, odnosno dogačko lojtro (drvene ljestve) ili za žrda kojim se učvršćivao voz sijena. Dok su prolazili kolima kroz šumu stari su Podravci uvijek običavali pratiti drveće ne bi li ugledali kakvog pogodnog lipca. Zimi bi ga posjekli, odrezali na potrebnu duljinu i objesili da se viseći suši i postane ravan, da lojtra ne bi bila grbava. Potom bi ga uzduž raspilili popola, izbušili rupe i u njih usadili štapaste frlke (gazišta). Takve su ljestve bile potrebne na svakome obiteljskome imanju; za popeti se na krov, na plast (stog), na parmo (sjenik)…

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!