Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dvije Podravke, časne sestre družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, u travnju obilježavaju obljetnice rođenja. Osim toga, obje su se zajedno školovale i postale akademske slikarice. Starija, sestra KATICA / LAMBERTINA GRGEC ( Batinske, 3. III. 1907. – Dubrovnik, 12. VIII....
Iz đurđevečkih je obitelji tijekom proteklih stoljeća poteklo više od 60 svećenika i redovnika. Među njima je u XVIII. stoljeću bilo i nekoliko uglednih redovnika pavlina. Najpoznatiji među njima svakako je Ferdinand Šegrt koji je rođen u Đurđevcu oko 1746....
Ivan Peroković rođen je u Đurđevcu 24. lipnja 1903. godine od oca Ivana Perokovića i majke Ane Peroković rođene Ščuka. Nakon osnovne škole u Đurđevcu studirao je šumarstvo u Austriji i na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1929....
Mnogi Đurđevčani i Podravci još uvijek pamte dugovječnog i svestranog seljaka i političara, Đurđevčana Marka Matkova. On je rođen u Đurđevcu 11. travnja 1904. godine u mnogobrojnoj obitelji oca Bolte i majke Roze Matkov rođ. Filipović koji su imali dvanaestero...
Đurđevečka obitelj Đud (Gyud) poznata je po tome što je u 18. stoljeću iz nje bilo nekoliko časnika. Obitelj nije izumrla, ali potomci više ne žive u Đurđevcu. Manje je poznato da je iz te obitelji potekao i jedan svećenik....
Među značajnim virovskim obrtničkim i trgovačkim obiteljima čiji su preci doselili iz različitih krajeva ističe se i obitelj Gašpari. Ovdje nam je cilj govoriti i pisati o najstarijom povijesti obitelji Gašpari čiji su prvi članovi bili trgovci u Virju. Prema...
