Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od mnogih svećenika koji su rođeni u Đurđevcu u 19. stoljeću je i Bolto Balog. Rođen je 3. rujna 1833. godine u obitelji Katarine Balog i Mije Baloga rođ. Martinković. Osnovno obrazovanje stekao je u Đurđevcu, a za svećenika...
Široke so virovske širine – početni je stih lijepe i popularne pjesme koju danas izvode mnoge pjevačke skupine kulturno-umjetničkih društava i samostalne pjevačice i pjevači. Pjesma Široke širine ujedno je svojevrsna „himna“ Picokijade i redovito se izvodi uz scenski prikaz...
Osim Ivana Goluba, svećenika i pjesnika, Kalinovac ima i pjesnikinju – časnu sestru milosrdnicu Stellu (Marija) Horvat, o kojoj se danas vrlo malo zna. Marija Horvat rođena je 28. rujna 1879. godine u Kalinovcu od oca Đure Horvata i majke...
Kotarskoga predstojnika u Đurđevcu Stjepana Kenfelju Đurđevčani pamte samo po dobrome. U Đurđevcu je službovao od 1887. do kraja 1890. godine. Bio je glavni pokretač osnivanja Vatrogasnog društva (1890.) i njegov prvi nadvojvoda, te predsjednik mjesne čitaonice. Založio se za...
Stolar Hloušek jedan je od rijetkih obrtnika iz Đurđevca čiji radovi na javim mjestima u gradu tako rječito svjedoče o njegovoj vještini. Naime, masivna ulazna vrata na Obrtničkom (ili zanatskom) domu i na Zadružnom domu ukrašena duborezima djelo su stolara...
Rukavina rođen je 1. siječnja 1863. godine u Trnovcu pokraj Gospić. Šumarstvo je diplomirao je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Službovanje je počeo kod vlastelinstva Daruvar-Sirač-Uljanik (1887. – 1889.) a nastavio u Đurđevcu do 1908. godine kod...
