Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Stjepan Sulimanac rođen je u Turnašici 27. srpnja 1915. godine u seljačkoj obitelji. Od mladosti je bio zainteresiran za politike te je bio pristaša Hrvatske seljačke stranke. Tako je poslije Drugoga svjetskog rata bio progonjen i osuđen na robiju u...
U Hrvatskome biografskom leksikonu pronašli smo novo ime među našim Podravcima. Donosimo vam prijepis: Akvakulturolog Ljubica Debeljak (Ferdinandovac, 7. VII. 1932). Gimnaziju završila je 1953. u Zagrebu, gdje je i diplomirala biologiju 1960. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorat znanosti postigla je...
Poznata hrvatska agronomka Katarina Štampar rođena je u Virju 6. lipnja 1920. godine. Diplomu i doktorat stekla je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ondje je radila kao profesorica od 1966. godine. Katarina Štampar izradila je 1956. godine doktorat pod...
Vladimir Čačić je dio svoga radnog staža proveo u Đurđevcu kao kotarski sudac od 1894. do 1897. godine. Istovremeno je bio županijski zastupnik i član Matice hrvatske, a supruga Irena Čačić rođena Antolić zabilježena je kao članica Crvenoga križa. Čačić je...
Selimir German, doktor veterine, rođen je u Zagrebu 27. siječnja 1924. godine. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (1950.), a magistrirao 1969. godine s temom iz područja ishrane stoke. Radio je kao veterinar u Donjem Miholjcu (1950. – 1956.)...
Karlo (Dragutin) Hӓusler znan je kao hrvatski pjesnik, feljtonist i književni kritičar, a manje je poznato da je kratko vrijeme radio u Đurđevcu kao odvjetnički perovođa od 1918. godine. Rođen je u Križevcima 3. studenog 1887. godine. Do svoje 29. godine...
