Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Sveučilišna profesorica Mira Kolar-Dimitrijević u svojem je članku objavljenom u Podravskom zborniku 2007. godine prikazala život i djelo Virovca Fabijana Kovača (1873. – 1961.) kojeg možemo smatrati kroničarem Virja i Siska. Fabijan Kovač rođen je u Virju 9. siječnja 1873....
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u XIII. st. preselili u Slavoniju (Križevačka...
Kako je Podravina bogata šumama, tako je bogata i brojnim lugarima i šumarima, još od krajiškoga doba. Upravo smo na našim stranicama o mnogima govorili. Primjerice, Đurđevčan Ivan Kolar dogurao je 1909. godine do kraljevskoga šumarskog nadsavjetnika. Bila je to...
Milković je po svemu sudeći porijeklom iz Like. Rođen je 13. srpnja 1876. godine. Za šumara izučio je na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (1899.). Kao šumarski tehničar imenovan je šumarskim vježbenikom kod Otočke imovne općine u Perušiću (1901.). Od 1902....
Hrvatski književnik Tomo Blažek rođen je u Peterancu 12. ožujka 1807. godine u obitelji kaplara Mije Blažeka i njegove supruge Ane. Iako je iz matičnih knjiga jasno vidljivo da je datum rođenja bio 12. ožujka u literaturi se nerijetko navodi...
Hrvatski povjesničar Stjepan Antoljak rođen je u Doboju u Bosni i Hercegovini 29. kolovoza 1909. godine, no porijeklom je iz Virja u Podravini. Naime, Antoljakovi roditelji iz rodnog su Virja preselili u Bosnu jer je otac povjesničara Stjepana Antoljaka, kojem...
