Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obitelj Mihinić stara je đurđevečka obitelj koja se razgranala tijekom XVIII. stoljeća. Dorini (to je nadimak obitelji Mihinić) su bili agrarna obitelj, ali se jedna grana obitelji generacijama bavila obrtništvom (pogotovo ugostiteljstvom) i na taj način doživjela određenu ekonomsku samostalnost...
Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...
Zobunđija je rođen 21. ožujka 1863. godine u Bjelovaru od oca Martina (Đurđevec, 1838. – Đurđevec, 1876.) i majke Marije rođene Vinković iz Bjelovara. Postao je učiteljem kao i otac. Ispit za učitelja građanske škole (jezikoslovno-historijska skupina) položio je 1884....
Josip Điketa rođen je u Đurđevcu 18. siječnja 1805. godine u obitelji obrtnika Martina i Katarine Điketa rođ. Bešan. Školovao se u rodnom Đurđevcu, Varaždinu, Velikoj Kaniži i Zagrebu, a za svećenika je zaređen u listopadu 1830. godine. Bio je...
Nakon prve filmske projekcije u Zagrebu 1896., film je podravskoj publici stigao 1927. godine zaslugom ludbreškoga hotelijera i vlasnika kina Viktora Fizira. Fizir je s opremom stigao u Virje malim fijakerom te vlasniku gostionice Stjepanu Grkcu ponudio prikazivanje filma. Nakon...
Rodonačelnik znamenite đurđevečke trgovačke i veleposjedničke obitelji Nöthig bio je Eduard (Slavoljub) Nöthig. O njegovome porijeklu ne znamo mnogo osim da je rođen oko 1823. godine. Kao mladić doselio je u Đurđevec gdje se 15. veljače 1843. godine vjenčao s...
