Što to veže Đuru Basaričeka s Đurđevcom? Basariček rodio se u Zagrebu 13. ožujka 1884. godine od oca Stjepana Basaričeka, zaslužnog učitelja i pedagoga. Nakon njegove smrti supruga Jelka ostala je bez ikakvih primanja sama sa svekrvom, osmogodišnjim sinom Borisom i bolesnom kćerkom Ljubicom, udanom Štenc. Otad oni često borave u Đurđevcu jer je prof. Viktor Pogačnik iz Đurđevca postao njihovim skrbnikom, budući da je oženio Basaričekovu sestru Anku. S njom se upoznao za vrijeme školovanja u Zagrebu jer je stanovao kod Basaričekovih. Basaričekova djeca pokopana su Đurđevcu, kao i njegova majka. Sina Borisa ubili su partizani nedaleko od Mičetinca 1942. godine.
Đuro Basariček, poznati hrvatski pravnik, političar i socijalni radnik, ubijen je kao član HSS-a u atentatu u skupštini Kraljevine SHS u Beogradu 20. lipnja 1928. godine. Basariček je bio članom stranke od njezina osnutka 1904. godine, te bliski suradnik Stjepana Radića. Četiri puta biran je za narodnoga zastupnika u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS: 1920., 1923., 1925. i 1927. godine. Brojne su njegove zasluge, ponajviše njegov rad tijekom Prvoga svjetskog rata na spašavanju gladne djece (više od 20.000) iz Istre i Hercegovine u Slavoniju i Podravinu. Napose je važno njegovo djelovanje u unutrašnjoj kolonizaciji Slavonije. Basariček je organizirao naseljavanje kolonista iz pasivnih krajeva Gorskoga kotara, Like i Zagorja, pa i Podravine. Brojne podravske obitelji naselile su se u Koriji, Špišić Bukovici i Okrugljači, gdje su povoljno mogle kupiti zemlju bivšega vlastelinskog imanja. Tako je Basariček preduhitrio srpska nastojanja da ove prostore nasele isključivo srpskim stanovništvom. Stoga s pravom jedna od najvećih i najstarijih ulica u Đurđevcu nosi njegovo ime, a isto tako i ulice u brojnim podravskim mjestima.