Svečani sprovod mrtvačkim kolima

1Za svečaniji sprovod u Đurđevcu bile su zadužene tri obrtničke zadruge, slijednice nekadašnjih krajiških cehova. Obrtnici su u početku obavljali svečani ukop svojih članova i članova njihovih obitelji, a kasnije i ostalih koji su si takav sprovod mogli priuštiti. O svemu se brinuo odbor za mrtvačka kola koji se sastojao od šest članova (svaka zadruga po dva). Prihod se dijelio na tri jednaka dijela, a isto tako bilo je i kod održavanja i popravaka kola. Svaka zadruga imala je svoga vozara koji je bio dužan kola oprašiti i očistiti za određenu pristojbu. Zapovjedonoša obrtnik morao je obavještavati zadrugare koji su bili određeni za nošenje pokojnika, te nositi svečanu crnu zastavu na sprovodu i kod mise za pokojnika. Određeni članovi triju zadruga sudjelovali su u pogrebnoj povorci sa crvenim cehovskim i crnim pogrebnim zastavama. 3Svaka je bila  ukrašena  s jedne strane  likom sveca zaštitnika (Prva obrt. zadruga – sv. Florijan), a čuvale su se u crkvi. Danas se nalaze u Gradskom muzeju u Bjelovaru. Bilo je tu i šest velikih voštanih svijeća-lampaša (facigeri). Četvorica nosača, koji su brinuli o lijesu, bili su obučeni u svečane odore i kape. Oni su lijes iznosili iz kuće u kola, potom iz kola na nosila pred ulazom u groblje, te polagali lijes u grob.

Sprovod kolima počeo se obavljati najvjerojatnije početkom 19. stoljeća, jer su 1847. nabavljena nova kola. Kola su uz brojne popravke vozila sve do 1929. godine. Tada je u Beču kupljen novi postroj, kovački dio posla napravljen je u Koprivnici, dok je radove u drvu obavio Vjekoslav Hloušek iz Đurđevca. 6Od 1938. godine nalazila su se kod Mije Miholeka, predsjednika Prve obrtničke zadruge, čiji je sin Mijo ml. te godine primljen u zadrugu uz oprost upisnine i članarine pod uvjetom da ih vozi, čisti i održava. Kola su vukli njegovi konji, dok je ostala konjska oprema, kao što su orme i sukneni pokrivači, bila je u vlasništvu zadruga. U opremu su spadale i ukrasne perjanice koje su konji nosili utaknute u vrh oglava. Kola su bila u uporabi sve do izgradnje mrtvačnice na gradskom groblju u studenome 1982. godine. Danas se nalaze u Etnografskoj zbirci Slavka Čambe u Đurđevcu, ali su u vrlo lošem stanju.

2 4 5 7 8

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!