Geografsko-botanički rezervat „Đurđevečki peski“

Đurđevečki peski danas zauzimaju značajno mjesto u krajoliku Hrvatske. Njihova posebnost čini ih jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj, već i u široj okolici. Peski imaju višestruku važnost, od petrografske i geomorfološke, do florističke i faunističke. Najstariji zapisi i fotografije prikazuju Peske golim, s oskudnim raslinjem, nalik na pustinju. Peske tako doživljavaju svi koji dosad nisu bili na licu mjesta i vidjeli ovaj jedinstveni prirodni fenomen. 1Skoro stoljetni rad šumarskih stručnjaka i ovdašnjeg pučanstva na ukroćivanju, smirivanju i pošumljavanju Peskov stvorio je njegovu sasvim novu sliku. Na Peskima prevladavaju uglavnom crnogorične šumske sastojine običnog i crnog bora uz nasade bagrema. Ovaj rijedak primjer biocenoze (115,18 ha) proglašen je 1995. godine park-šumom.

7

Fotografije snimio (osim natpisne ploče) Marijan Slunjski

Jedinstvenost ovih šumskih sastojina nije samo u njihovom današnjem sastavu i izgledu, već i u načinu njihovog nastanka, te utjecaju čovjeka na njihov izgled. Iz cjelokupne površine izdvaja se dio Peskov površine od 19,5 ha istočno od Đurđevca, s desne strane ceste koja vodi u Kalinovec. Obuhvaća odjel 11a i dio je gospodarske jedinice Đurđevečke nizinske šume kojom gospodare Hrvatske šume. Na njem je bilo otežano pošumljavanje, pa je obrastao specifičnim travnatim vegetacijskim pokrovom među kojim prevladava pješčarska flora, otprilike dvadesetak biljaka pješčarki koje su se same udomile ili su se raširile sadnjom prije pošumljavanja. Njihov je broj bio skoro dvostruko veći, a određene vrste izumiru iz godine u godinu, ponajviše utjecajem čovjeka. Da bi ga se očuvalo ovaj je prostor 1963. godine proglašen zaštićenim kao geografsko-botanički rezervat. Namjera je bila održati i sačuvati upravu tu osebujnu zajednicu trava vlasulje bradice i sivkaste gladice, koje prevladavaju na tome području. Osim toga, tu raste i desetak vrsta mahovina i lišajeva koji mjestimice u značajnoj mjeri prekrivaju površinu pijeska. Sve njih ugrožava snažno prodiranje grmolikog zečjaka ili zajika, te bagrema i divlje kupine. Od faune ponajviše su zastupljeni beskralježnjaci; različiti kukci, paučnjaci i 30 vrsta leptira. Svrha zaštite rezervata je očuvanje preostalog dijela pješčanih površina kao specifičnog reljefa i staništa važnog za opstanak spomenute flore i faune, od kojih su pojedine vrste endemične.

2 3 4 5 8 9 10 11

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!