Magister Josip Aušperger (1818. – 1872.) iz Virja

Potpis učitelja Josipa Aušpergera iz 1860. godine.

Rođen je 17. veljače 1818. godine u Virju kao sin Grgura Aušpergera i Ane Aušperger rođ. Matas koji su imali sedmero djece. Nije bio jedini učeni čovjek iz obitelji Aušperger jer je njegov stric Matija (rođen 1784.) bio svećenik. Josipova baka Marija Aušperger rođ. Horduk  potjecala je iz obitelji koja je u XVIII. stoljeću dala svećenika i virovskog župnika. Josip Aušperger oženio se 25. siječnja 1837. godine Josipom Tomek iz Ljubeščice. U njihovom se braku rodilo čak dvanaestero djece.

Stara škola i župni dvor na razglednici iz Virja.

Vrlo mlad je, odmah nakon vjenčanja, počeo obnašati krajišku službu u Virju i to kao desetnik pa kasnije kao tzv. „stražemešter“, odnosno „vigiliarum magister“ što bismo mogli smatrati svojevrsnim upraviteljem ili načelnikom mjesta. Na taj se način povezao s drugim uglednicima u Virju koji su redovito bili krsni kumovi njegovoj mnogobrojnoj djeci.

Prema običaju koji je u XIX. stoljeću vladao u krajiškim naseljima, pa tako i onima u Podravini, stariji krajiški časnici službovali su kao učitelji. Oni su bili vrlo prikladni za taj posao jer su poznavali njemački jezik, bili su naučeni provoditi stegu zbog vojničke službe i uživali su određen ugled u mjestima u kojima su živjeli. Krajiške vlasti su ujedno na taj zbrinule svoje islužene časnike kojima su prepustili učiteljsku službu kao mirovinu. Tako je i Josip Aušperger početkom 1860-ih godina službovao kao učitelj (njemački Lehrer) u Molvama. Umro je 1. srpnja 1872. godine u rodnom Virju.

Možda će Vam se svidjeti...

1 Komentar

  1. pavel napisao:

    Kao i uvijek, zanimljiv i poučan članak o životu ljudi Podravine u minulim stoljećima.
    Samo jedan mali ispravak u vezi s nazivom vojnog čina ”stražmeštra”. Magister u naslovu članka možda nije najbolji prijevod ovog dočasničkog/podoficirskog čina austrijske krajiške vojske, a svakako se ne radi ni o kakvom upravitelju ili načelniku mjesta, barem ne doslovno. I stražmeštar (zanimljiv je izvorni kajkavski: stražemešter) i vigiliarum magister su hrvatski i latinski prijevodi njemačkoga Wachtmeister, što bismo najbolje mogli opisati kao narednika – stražmeštar je konjički ekvivalent naredniku u pješadiji (njem. Feldwebel, feldbaba kod Krleže), prema c. i kr. vježbovniku iz 1873., što je doduše nakon ukinuća Vojne krajine u Podravini (izvor s Wikipedije). Slična se greška potkrala i u članku o gen. Miji Tišljaru, gdje je opisan kao feldmaršal, što je najviši čin, umjesto podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, Krleža ima feldmaršallajtnanta). Ali ovakve zabune i ne čude jer o hrvatskoj vojnoj povijesti, pa tako i o povijesnom vojnom nazivlju ne postoji velik broj kvalitetnih publikacija.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!