Između desetak đurđevečkih židovskih obitelji valja izdvojiti obitelj Berger i Josipa Bergera (Đurđevec, 19. III. 1899. – Zagreb, 1974.), uglednog mještanina. Josip je kao trgovac nakon povratka iz Prvoga svjetskog rata otvorio u Đurđevcu trgovinu mješovitom robom i tekstilom. Jedan je od prvih nogometaša nogometnog kluba Graničar. U slobodno vrijeme bavio se slikarstvom pa je tako zabilježena njegova izložba na Gospodarskoj izložbi u Zagrebu (1935.). Bio je podupirajući član Matice Hrvatske i Hrvatske seljačke sloge. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izbjegao je s obitelji u Mađarsku gdje je uhićen i odveden u nacistički logor Mathausen. Preživio je i vratio se s obitelji u Đurđevec, te ponovno otvorio trgovinu koja mu je 1948. godine nacionalizirana. Potom je kraće vrijeme bio direktor trgovačkog poduzeća Sloga. Godine 1956. preselio se u Zagreb gdje je radio kao komercijalni direktor Tekstilnog trgovačkog poduzeća. Umirovljen je 1960. godine. Oženio je Martu Rosenberger s kojom je imao sina Ivicu i kćer Nadicu. Umro je u Zagrebu 24. listopada 1974. godine.

Njegov otac Karl /Dragutin Berger (1886. – 1942.) doselio se 1892. godine iz Nagyatada u Mađarskoj. Bio je postolar, a od 1902. godine bavio se sitničarskom trgovinom. Obuću je prodavao u svojoj radnji i na sajmovima, a zapošljavao je po tri pomoćnika i naučnika. Određeno vrijeme bio je predsjednik židovske zajednice Đurđevca i okolice. Osnovao je skromnu sinagogu u kojoj su povremeno održavana bogoslužja, obično za većih blagdana. Godine 1938. povukao se u mirovinu zbog bolesti. Uhitili su ga ustaše te je umro na putu za logor. Sa suprugom Rozalijom imao je troje djece: Mariju (rođ. 1896.), Josipa i Ernesta (rođ. 1909.).