Utapanja Podravaca u 18. i 19. stoljeću


Rijeka Drava kod Ferdinandovca (fotografirao Nikola Cik).

Informacije o utopljenicima u Podravini relativno su česte u crkvenim matičnim knjigama u XVIII. i XIX. stoljeću, pogotovo u naseljima koja su smještena u blizini rijeke Drave. Utapanja u rijeci Dravi i njezinim zaobalnim vodama, pogotovo za vrijeme poplava, možemo smatrati negativnom stranom suživota Podravaca s rijekom koja je dala ime ovome kraju.

Mladi ljudi su se najčešće utapali u rijeci Dravi tijekom ljetnih mjeseci jer su tada u vodi tražili osvježenje. Tako se prilikom kupanja u Dravi 27. lipnja 1804. godine utopio školarac Josip Pahek iz Virja. Inače, česta su bila utapanja djece i mladića koji očito nisu znali odolijevati opasnostima rijeke. Tako se 15. lipnja 1856. godine utopio u Dravi 15-godišnji Josip Kovačić iz Prugovca, a 6. kolovoza 1864. utopio se 10-godišnji dječak Mato Ružić. Stjepan Hrvojić star 12 i pol godina iz Ferdinandovca utopio se 19. lipnja 1879. godine, a 23. lipnja njegovo je tijelo pronađeno i dovezeno kući roditeljima gdje ga je pregledao liječnik Petar Zrelec kako bi utvrdio uzrok smrti i dozvolio ukop.

Dakako sa su mlinari i njihove obitelji koje su stalno boravile u blizini vode bili izloženi mogućnosti utapanja. Takva je nesreća zadesila mlinara Ivana Bolkovca, mlinara iz Virja, kojem se 8. lipnja 1808. godine utopio sin Ivan. Martin Mijatović, sinčić mlinara Pavla, imao je samo 20 mjeseci kada se utopio pavši u vodu 30. lipnja 1831. godine. Isto tako se 2. rujna 1872. godine utopio 14-godišnji Josip, sin mlinara Ivana Podgorelca, a mlinari su izvukli njegovo tijelo i pokopali ga u Ferdinandovcu.

U virovskoj matici umrlih nalazimo čovjeka koji se utopio kada je lovio ribe u Dravi; bio je to 30-godišnji Mijo Kusak koji se utopio kada je u Dravi hvatao ribe 25. lipnja 1801. godine. Zacijelo nesretnim slučajem 8. listopada 1788. godine utopila se 15-godišnja djevojka Agata Ljubojević koja je patila od padavice. Česta su bila utapanja zbog prelazaka preko zaleđene rijeke. Tako se propavši kroz led 3. siječnja 1779. godine utopio 50-godišnji Matija Karšić iz Sesveta. Dana 7. siječnja 1854. godine nesretnim slučajem pod led su kod rijeke Drave nedaleko Ferdinandovca propali i utopili se Romi koritari Andrija Bogdan (star 40 godina), njegova supruga Terezija i sin Petar (star 18 godina).

Đuro Nabijač iz Đurđevca utopio se 27. listopada 1752. godine, 70-godišnji Stjepan Kovač iz Virja 12. srpnja 1782. godine, a 25-godišnji Jakob Kopas utopio se u Dravi 16. listopada 1800. godine. Spominjemo ih iako ne znamo točno u kakvim okolnostima su se dogodila ta utapanja. U Virju su tijekom proljeća i ljeta 1804. godine zabilježena čak četiri slučaja utapanja male djece (u dobri od 2 i 3 godine) koji su se utopili u nekoj močvari koja se vjerojatno stvorila prilikom poplave i do nje su djeca lako mogla doći i zbog nepažnje se utopiti. Grabe (mlake) koje su se nalazile u neposrednoj blizini naselja ili uz kuće, kao i vodotoci, bili su opasni kada je u njima bilo mnogo vode. Tako se u rječici Zdelji u Virju utopila 5-godišnja djevojčica Magdalena Hapavel 16. lipnja 1829. godine.

Vrlo česti su bili slučajevi utapanja u naselju Brod (a kasnije u Ferdinandovcu) jer je ono bilo smješteno na samoj obali Drave gdje je bio uređen riječni prijelaz (brod). Tako se Toma Gašparić utopio 24. rujna, a tijelo mu je pronađeno tek 9. listopada 1792. godine. Pavši u vodu utopila se 28. lipnja 1803. godine udovica Eva Šostar. Mladić iz Đurđevca Martin Vranić utopio se u Brodu 26. lipnja 1804. godine. U veljači 1809. godine dogodila se nesreća s brodom (skelom) i tada su se utopile četiri osobe. Prilikom izlijevanja rijeke Drave 23. lipnja 1814. godine utopio se 6-godišnji dječak Andrija Mlinar. Đuro Novaković utopio se 12. studenoga 1822. godine, a tijelo mu je pronađeno i pokopano četiri dana kasnije. Zabilježen je i slučaj samoubojstva koje je skočivši u Dravu počinio 48-godišnji Đuro Novak. Očito je specifični položaj naselja Brod utjecao na relativno česte slučajeve utapanja na tome mjestu.

(Prema knjizi Nikole Cika „Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća“ iz 2016. godine.)

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine