Liječnik Milan Kovačević u Đurđevcu

Dr. Milan Kovačević, liječnik, književnik i novinar, rodio se 16. travnja 1869. godine u Karlovcu. Otac je po vjeri bio pravoslavac, a on katolik, kao i majka mu. Smatrao se Hrvatom. Gimnaziju je svršio u Karlovcu (1889.) a medicinu diplomirao u Grazu (1894.). Iste se godine zaposlio kao kotarski liječnik u Novome Marofu. Od svibnja 1896. do kraja 1897. godine službovao je u Đurđevcu, a potom u Vrbovskom. Od 1900. godine počeo je raditi kao privatni liječnik. Zbog pravaškoga političkog usmjerenja bio je izvrgnut pritisku, pa se na poziv Narodne hrvatske zajednice (danas Hrvatska bratska zajednica) kao liječnik priključi Hrvatima u Pittsburghu. Tamo je ubrzo otvorio sanatorij za oboljele od tuberkuloze. Ujedno je bio i predsjednik tamošnjega Hrvatskoga katoličkog političkog kluba. Bavio se i novinarstvom objavljujući članke u hrvatskim iseljeničkim glasilima u New Yorku; Novom listu i humorističnom listu Osa, u kojima je objavljivao svoje priče i crtice. Pokrenuo je i list Hrvat (1903.), klupsko glasilo, i uređivao ga dvije godine. Nakon osam godina vratio se u Hrvatsku, gdje je postao privatnim liječnikom u kupališta u Lešću, 1909. u Žubrincu kraj Vrbovskog, od 1911. ponovno u Lešću, te 1913. godine u Vinici u Kranjskoj. Najposlije se preselio u Rijeku zbog školovanje svoje djece. Godine 1914. preselio se u Zagreb i otvorio vlastitu ordinaciju u kojoj je radio sve do smrti 10. listopada 1931. godine. Bio je član Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ od 1915. godine. Napisao je romane Polomljena krila (1912.), Val (1912.) i Zlotvor (1914.), a ostale književne radove objavio je u časopisima. Bavio se i prevođenjem s engleskoga. Novinske i stručne članke objavljivao je u Agramer Tagblattu, Der Morgenu, Hrvatskoj, Novinama, Pravašu, Jutarnjem listu i Liečničkom viestniku. Godine 1918. pokrenuo je Kroatische Rundschau, zagrebački dnevnik na njemačkome. Za Đurđevec je značajan jer je u dva nastavka u Liečničkom viestniku (1897.) iznio svoja zapažanja i iskustva iz liječničke prakse na području đurđevečkoga kotara. Njegovi su podatci podosta rasvijetlili stanje zdravstva na đurđevečkom području krajem 19. stoljeća, pogotovo što o tome ima malo zapisa, ne samo o Đurđevcu nego i o ostalim hrvatskim krajevima.

 

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!