Katastrofalna poplava u Svetoj Ani 1895. godine


Svetu je Anu u četvrtak 6. lipnja 1895. godine pogodila velika nesreća. Oko 10 sati uvečer dogodio se strašan dvosatni prolom oblaka s vjetrom i tučom u široj okolici sela. Od silne je kiše prema selu nahrupila velika količina vode s okolnih brjegova. Nagla bujica doslovce je odnijela skoro cijelo selo, odnosno kuće i gospodarske zgrade. Seoskog je mlina voda odnesla potokom sve do državne ceste prema Virju, gdje se zaustavio ispred mosta. Zbog velike količine mulja, granja i dijelova građe, pred mostom se stvorio čep, pa se voda prelila i poplavila okolna polja. K tome su dva telca plutala zavezana za jasle, te su se zaustavili kod jedne vrbe. Voda je došla tako brzo da mještani skoro ništa nisu uspjeli spasiti od vlastite imovine, a neki ni svoje živote. U kućama, koje su ostale čitave, voda je narasla do 1,5 m visine. U kapeli su sve stvari uništene, a voda se prelijevala preko prozora. Razorena su dva mlina, a svi okolni vinogradi poharani su tučom. Smrtno su stradale četiri žene koje su mještani kasnije prenijeli u kapelu. Do temelja je srušeno 20 kuća, 35 ih je znatno oštećeno, dok su čitave ostale samo tri kuće podignute na povišenom terenu. Mara Matković (rođ. Kelemin rođ. 1848., supruga Franje Matkovića; kbr. 7) uspjela je djecu odnesti na tavan pa je sišla dolje, ali ju je voda odnesla te se utopila. Pronašli su ju zaglavljenu među nekom građom. Djecu je jednako spašavala i Dora Račan (rođena Cicak rođ. 1850., supruga Petra Račana, kbr. 33) koja je također nastradala. Popevši se na tavan voda je odnesla dio kuće na kojem se nalazila, dok su djeca ostala na tavanu dijela kuće koji je ostao čitav. Uz svu silnu vodu sijevale su i munje tako da je od groma usmrćena Treza Račan (39 god. stara), žena nekog kokošara, dok se klečeći molila u kući. Jednako je stradala i šestogodišnja Evica Kolar, kćer mlinara Štefe (kbr. 53). Ostalo troje djece jedva je uspio spasiti. Od istoga groma stradao je i mladić Luka Holjak, srećom, preživio je. Pogođen je i jedan konj kojeg su morali priklati jer ne bi preživio. Od životinja, utopile su se tri krave i sva perad u selu. Čuvši za nesreću u selo su odmah pristigli općinski načelnik iz Virja i povjerenstvo kotarske oblasti u Đurđevcu. Od glavne ceste došli su pješice jer se kolima nije moglo zbog silnoga blata i vode. Zbog nastalog stanje kotarska je oblast predložila seljanima da se isele, no oni su to bez imalo razmišljanja odbili. U dogovoru s mještanima odlučeno je da se 15 kuća koje leže pod strmim brijegom ne grade na istom mjestu, već da se presele na lijevu stranu potoka kako bi se izbjeglo moguće buduće stradavanje. Ubrzo se prišlo prikupljanju pomoći za nastradale kako bi mogli prionuti obnavljanju sela. Prva je priskočila đurđevečka Imovna općina sa 300 forinti, ogrjevnim drvom i svom potrebnom građom iz svojih šuma. Također je naredila da se očisti i produbi Svetojanski potok na račun šumske štete koju su mještani dugovali Imovnoj općini (oko 1.000 for.). Imovnoj općini pridružila se i Prva podravska štedionica u Đurđevcu, koja je obećala četiri mjesečne kamate uz produljenje mjenica koje su Svetojančani založili za već otprije posuđeni novac. Odmah se prišlo i prikupljanju novca po općinama tako da se u prvi mah prikupilo 263,78 forinti i 11 hektolitara žita. U rujnu je još pristigla pomoć iz Virja (800 for.), županija je dala 25 forinti, a bjelovarsko gradsko poglavarstvo 50 forinti, koje su prikupili na humanitarnoj zabavi. Župan je pak obećao da će se založiti kod zemaljske vlade za pomoć.

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine