„Banka za Podravinu“ d. d. u Đurđevcu

Zgrada (lijevo) banke snimljena nakon 1924. godine (razglednica iz zbirke Martina Mahovića)

Početci bankarstva u Đurđevcu javljaju se 1893. godine kada je trgovac Ferdo Brenner okupio grupu đurđevečkih poduzetnika i veleposjednika, među kojima su prednjačili Židovi, i osnovao „Prvu podravsku dioničarsku štedionicu“. Nakon toga je interesna skupina domaćih veleposjednika i poduzetnika osnovala 1897. godine svoju banku pod nazivom „Banka za Podravinu“ d.d. Poslovala je u svojoj zgradi na glavnom trgu nedaleko od kotarskog suda. Banka je primala uloške uz kamatu od 5-6 %, davala zajmove uz 8 % kamate uz uknjižbu na nekretnine, primala u zalog dragocjenosti, zlatnu i srebrnu robu, te u pohranu uzimala vrijedne spise. Glavni osnivač bio je Martin Starčević, bivši šumar, tada mjernik u Đurđevcu, i prvi predsjednik banke. Budući da je bio jedan od najbogatijih mještana koji se obogatio na sumnjiv način preprodajom dravskih naplavina uz potporu svojih obiteljskih i političkih veza, imao je itekako razloga zasnovati svoju banku. Banka je pokrenuta na osnovu temeljne glavnice od 80.500 kruna i kapitala Hrvatske pučke banke u Zagrebu, a podupirala je male posjednike i obrtnike. Članovi ravnateljstva bili su: ljekarnik Tomo Brumec (1897. – 1900.; ravnatelj 1899. – 1900.), Josip Zrelec, umirovljeni satnik i posjednik (1897. – 1909.; potpredsjednik 1899. – 1900.), Vatroslav Đumbir, trgovac (1897. – 1907.), Josip Kenđelić, posjednik (1897. – 1907.), Martin Galović, župnik u Kalinovcu, Mirko Barac, trgovac u Kloštru (1897. – 1900.), Vjekoslav Hegedić, župnik u Dubovcu, te Ivan Banjavčević, odvjetnik i narodni zastupnik, Stjepan pl. Daubachy i Fran Folnegović iz Zagreba. Među kasnijim članovima ravnateljstva bili su: Vatroslav Ciganić, općinski načelnik (od 1900.), Petar Fuček, seljak, Dragutin Laksar, šumar iz Bjelovara (od 1900.), Viktor Plazzeriano, kotarski građevni inženjer (od 1900.), Rudolf Rukavina, nadšumar (od 1900.) i Franjo Španić, školski ravnatelj (1899. – 1902.). Od službenika zabilježeni su: poslovođe Josip Kluger (1902.), općinski bilježnik Nikola Kovačić (1917.) i Rudolf Winkler (1918.) te knjigovođa Josip Fišer (1900.  – 1901.). Banka je likvidirana 1924. godine, a preuzela ju je Prva hrvatska štedionica u Zagrebu.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!