folder Kategorija: Narodni običaji
Ukupno: 211
U prijašnje vrijeme često se moglo susresti bokce (prosjake, ubogare), bilo muškarce bilo žene, koji su putovali i lutali od sela do sela i kucali na vrata dobronamjernika. Prosili su hranu i konačište. Riječ je o siromasima, ljudima koji su...
Čovjek je u svome domu, u dvorištu i na polju često susretao razne životinje od kojih su neke bile od koristi a od nekih je pak bilo samo štete. Stoga je nastojao svim sredstvima riješiti se štetnih životinja pa je...
O zabavama u razdoblju do Drugoga svjetskog rata već smo pisali. No zabave su se održavale i u poratno doba, odnosno za vremena komunističke Jugoslavije. Valja i tome reći nekoliko riječi, kao podsjetnik na prošla vremena. Naravno da nećemo obuhvatiti...
Na području današnjih konaka što se prostiru od Peskov do rijeke Drave nekad su prevladavale šume u kojima su Virovci i Đurđevčani napasali svoju stoku. Krajišek vojne vlasti naredile su na određenim parcelama porušiti šume a zemljište su dali graničarima...
Naša narodna baština bilježi brojne stare narodne napjeve koje su zapisivali i notirali naši etnomuzikolozi. Zahvaljujući njima sve se one danas njeguju u kulturno-umjetničkim društvima i folklornim ansamblima, bilo pojedinačno ili u sklopu folklornih koreografija. Među njih ubraja se i...
U staroj podravskoj mitologiji prisutno je na desetke kojekakvih mitoloških vjerovanja, bića i pojava. Jedna od njih je i mraka. Starci su o njoj pričali kao o nekom zloduhu koji je znao noću napakostiti ljudima. Napadala je po putovima i...
Prije pojave tvornica opeke u đurđevečkom kraju krajem 19. stoljeća, opeka se izrađivala u općinskim poljskim ciglanama u okolici sela gdje se god našlo potrebne gline. Ona se iskapala stepenasto, u metar visokim i širokim jamama, tako da je radnik...
Budući da su Đurđevčani svoje naselje podigli na pješčanim gredama bili su primorani na takvom terenu urediti i svoje vrtove. Zato su vlasnici kućnih parcela na pijesku imali težak posao ne bi li takvo tlo priredili za uzgoj povrtelja. Takve...
Ljeti nas često znaju gnjaviti i ubadati komarci, kako koje godine, a sad si zamislite kako je bilo našim Podravcima pred nekoliko stotina godina dok je cijeli ovaj kraj bio premrežen močvarama, mrtvicama i dravskim rukavcima. Pored toga, napadali su...
Čovjekovu pozornost oduvijek je privlačio raskoš boja u prirodi. Stoga je boja imala veliku važnost u životu čovjeka. Danas u kajkavskome rabimo riječi farba, farbati, majlati (njem. malen). Sve boje dobivale su se od prirodnih materijala. Farbalo se platno, pređa,...
Fačuk je kajkavski naziv za izvanbračno dijete, a dolazi od mađarske riječi fattyú. Gledamo li u prošlost, i imajući u vidu da je prijašnje društvo bilo moralnije nego današnje, ipak je bilo nezakonite djece. Premda su djevojke i žene danonoćno...
Govorimo li o starim kućama u podravskim naseljima često čujemo da je iža napravlena f kluč. Takav način gradnje potječe iz vremena Vojne krajine. Tada su kuće bile velike i prostrane, građene od drveta i pokrivene slamom i šindrom, rjeđe...