folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 230
Prvi se put osmanska vojska zatekla u blizini Đurđevca 14. studenoga 1540. godine kada je krstarila uz granicu. Tu ih je sa svojom postrojbom, vjerojatno ih zasjede, sačekao hrvatski ban Petar Kleglević, i natjerao u bijeg. Prvi napad na Đurđevec...
Ulama beg je središnja osoba osmanskih osvajanja i zbivanja na prostoru Bosne i Slavonije tijekom 16. stoljeća. Široj je javnost poznat uglavnom po tome jer se njegov lik nalazi u scenariju scenskog prikaza Legenda o Picokima, iako ga u istoimenoj...
Selo Ferdinandovec, najmlađe u Podravini, svoje ime nosi od samoga osnutka 1844. godine. Dobilo ga je po tadašnjem vladaru Ferdinandu V. U svojoj kratkoj povijesti dogodilo se da se politika umiješala u promjenu njegova imena. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije nedaleko...
U Podravini se tijekom Srednjega vijeka spominje selo i posjed Komarnica (lat. Kamarcha), a i crkveni ahiđakonat dobio je ime po Komanici – Komarnički arhiđakonat. Ime su dobili po potoku Komarnici koji se s Bilogore spušta prema današnjem Novigradu Podravskom....
Razvojem poduzetništva, trgovine i obrta nakon uvođenja civilne vlasti na području bivše Vojne krajine u Podravini, te stvaranjem kapitala, dolazi do potrebe osnivanja prvih novčarskih ustanova. Prva takva ustanova u Đurđevcu pojavila se 1882. godine. Toga dana, 21. svibnja, ovaj...
Prema našim saznanjima Đurđevčani su se prvi put nakon razvojačenja susreli s kazalištem 1895. godine kada je gostovalo kazališno društvo Petra Ćirića iz Zagreba a melodramom Posljednji Zrinski, Higina Dragošića. U ožujku sljedeće godine pristiglo je i njemačko kazalište te...
Krajem 19. stoljeća donesena je odluka da se Bjelovar poveže željezničkom prugom za Zagrebom i Viroviticom. Pruga je izgrađivana po dionicama. Prva dionica prema Kloštru (Bjelovar – Mišulinovac) otvorena je 1. rujna 1899., a druga od Mišulinovca do Kloštra i...
Pod obveznim otkupom podrazumijevala se zakonski propisana obvezna isporuka određenih količina poljoprivrednih proizvoda (žito, meso, mast, mlijeko i mliječni proizvodi, vuna, industrijsko bilje…) državi pod administrativno određenim cijenama, a u uvjetima nepostojanja slobodnog tržišta, što ga je provodila komunistička vlast...
Nakon poraza ugarske i hrvatske vojske na Mohačkom polju 1526. godine započelo je osmansko osvajanje ovog dijela Hrvatske. Do 1552. godine Osmanlije su osvojile sve prostore istočno od Đurđevca i Virja. Jedan dokument iz 1542. godine svjedoči da je u...
Značajno mjesto u historiografiji Đurđevca zauzima knjiga Đurđevac u svijetu i vremenu, autora Mate Kudumije (1914. – 1997.), prozaika i publiciste iz Đurđevca. Knjiga je izdana 1968. godine a važna je zato jer je prvo djelo koje donosi koliko toliko...
Godine 1890. općini Đurđevec pripadala su sela: Budrovec, Čepelovec, Kalinovec, Sirova Katalena i Mičetinec, a samome Đurđevcu i konačka naselja, odnosno Đurđevečki konaki (Bakovci, Grkine, Hladna voda, Kranjica, Lepa greda, Pavlanci, Rakite, Severovci, Trepče). Prema podatcima ovdje korištenog izvora evidentirano...
Isusovac Juraj Mulih (1694. – 1754.), u svoje je vrijeme djelovao kao pučki misionar, prosvjetitelj i i propovjednik među Hrvatima. Na jedne takve misije, koje je održavao po Hrvatskoj i zapadnoj Ugarskoj, pošao je 1745. godine u Podravinu, kada je...