Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od istaknutih članova obitelji Zrelec iz Đurđevca bio je satnik Josip Zrelec kojega pamtimo i kao sudionika znamenite Rakovičke bune 1871. godine. Uspomenu na Josipa Zrelca sačuvao je svećenik Petar Mihinić (1870. – 1942.) koji je kontaktirao sa Zrelcem...
Đurđevčan Željko Hodalić rođen je 1. kolovoza 1942. godine. Sin je Andrije Hodalića i Marije Hodalić udove Klikić, rođene Zobunđija. Nakon završene medicine u Zagrebu skrasio se u Osijeku a cijeli svoj život posvetio je kirurgiji u Vinkovcima. Radio je...
Rođen je kao Andrija Opica 27. studenoga 1847. godine u seljačkoj obitelji Mate i Marije Opica koja je bila vezana za vlastelinsku obitelj baruna Inkey u Rasinji. Školovao se najprije u rodnoj Rasinji, zatim u Koprivnici te u Peterancu. U...
Među one samozatajne ljudi koji su stvarali u miru i osami pripada i Josip Široki Baček, koji je rođen u Virju 8. ožujka 1882. godine. Čudni su bili njegovi životni putovi. Širokome je još kao dječarcu iz siromašne obitelji i...
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
Vinko Grdan, jedan od rijetkih đurđevečkih slikara rođenih u prvoj polovici 20. stoljeća, rodio se u Đurđevcu 22. siječnja 1900. godine. Veći dio života proveo je u Srbiji, pa ga Srbi svojataju kao svoga slikara. Grdan je maturirao 1917....
