Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Radovan Grgec (Zagreb, 2. XII. 1929. – Zagreb, 17. XI. 2007.)

Premda nije rođeni Podravac, Radovana Grkca, sina Kalnovčana Petra Grkca, svakako treba spomenuti jer je ostao poznat po svome predanom radu u Društvu hrvatskih književnika i Društvu hrvatskih književnih prevodilaca, te dao veliki doprinos kršćanskoj literaturi, a time i širenju...

Pilot Jakob Petrović (1921. – 1993.)

Osim Ivana Baltića iz Budrovca, još je jedan podravski pilot letio u hrvatskom ratnom zrakoplovstvu tijekom Drugoga svjetskog rata. Jakob Petrović rođen je u Mičetincu 1. svibnja 1921. godine, a nakon svršetka građanske škole u Đurđevcu izučio je za strojobravara...

Klesar Rudolf Škala (1889. – 1963.)

Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...

Svećenici Mijo i Franjo Ivurek iz Virja

Svećenik i teolog Mijo (Mihovil) Ivurek rođen je u Virju 20. rujna 1907. godine kao peto od sedmero djece Stjepana i Terezije Ivurek rođ. Levačić. Za svećenika je zaređen 1930. godine. Prerana smrt ga je zatekla na službi požeškog kapelana....

Svećenik Martin Šantuš (1809. – 1881.)

Jedan od virovskih župnika o kojem znamo najviše podataka je svećenik Martin Šantuš koji je živio u 19. stoljeću. Rođenjem Podravec ostao je vezan za Podravinu gotovo čitavo vrijeme svoje svećeničke službe, a posljednjih 15 godina života proveo je u...

Anglist Vjekoslav Karlovčan (1932. – 2006.) 

Anglist Vjekoslav Karlovčan rodio se u Ferdinandovcu 21. svibnja 1932., a umro u Zagrebu 11. svibnja 2006. Karlovčan imao je vrlo zanimljiv životni put. Gimnaziju je završio 1951. u Virovitici, studij engleskoga jezika i književnosti te godinejužnoslavenskih jezika i književnosti...

Etnografija i baština
Podravske širine