Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Posjetili smo svestranog i vrijednog slikara Petra Topljaka u njegovom domu u Đurđevcu. Bilo je to početkom siječnja 2022. godine u danima kada je naš slikar navršio 74 godine života, ali i nekoliko dana poslije prve godišnjice smrti supruge Mire...
Najstariji od četvorice svećenika koji su potekli iz đurđevečke obitelji Mihinić bio je Stjepan Mihinić stariji. Rođen je u Đurđevcu 28. kolovoza 1839. godine kao sin Ivana i Ane Mihinić rođ. Markovica. Za svećenika je zaređen 1862. godine. Njegov mlađi...
Među virovskim župnicima red je posebno istaknuti Ivana Pfeiffersberga zbog toga što je upravo u njegovo vrijeme sagrađena sadašnja župna crkva svetog biskupa Martina. Naime, Ivan Pfeiffersberg bio je župnik u Virju od 1828. do smrti 23. siječnja 1834. godine....
Jedan od istaknutih članova obitelji Zrelec iz Đurđevca bio je satnik Josip Zrelec kojega pamtimo i kao sudionika znamenite Rakovičke bune 1871. godine. Uspomenu na Josipa Zrelca sačuvao je svećenik Petar Mihinić (1870. – 1942.) koji je kontaktirao sa Zrelcem...
Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...
Domaći sin koji je 35 godina službovao kao župnik u rodnom Virju, svećenik Martin Kovačević rođen je 5. listopada 1871. godine. Otac mu je bio Ivan Kovačević (1841.-1912.), a majka Marija Kovačević rođ. Horduk (1851.-1942.). Martin je bio njihovo drugo...
