Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedna od poznatijih đurđevečkih obitelji je i obitelj Kreszinger, koja je u Đurđevcu držala gostionicu. Ljudevit (Lujo) Kreszinger rođen je u Međimurju, 16. svibnja 1863. a 1890-ih godina doselio se prvo u susjedni Kloštar, gdje je otvorio gostionicu. Godine 1896....
Boris Braun, posljednji član židovske obitelji Braun, rođen je u Đurđevcu 19. kolovoza 1920. godine. Dok je otac Šandor vodio obiteljsko poduzeće s velikim paromlinom, Boris je pred sam Drugi svjetski rat završio gimnaziju u Koprivnici. Dolaskom ustaša na vlast...
Vladimir Fučijaš rođen je u Ferdinandovcu 1. studenog 1935. godine. Nakon završene osnovne škole u rodnome mjestu polazi ekonomsku školu u Zagrebu, a 1954. godine studira pravo na Pravnom fakultetu. Isprva je radio kao spiker na Radio Sljemenu, a nakon...
Jedan od marljivih javnih službenika i aktivnih nositelja društvenog života u Đurđevcu u drugoj polovini 20. stoljeća svakako je bio Vinko Martinčić. Mnogi ga pamte po angažmanu u političkom životu Đurđevca do 1990. godine i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Vinko Martinčić...
Crkveni orguljaši u mnogim su krajiškim naseljima utjecali na razvoj glazbenog života pa je tako bilo i u Virju. Najstariji poznati virovski orguljaš bio je Andrija Lukić koji je u Virju rođen oko 1696. godine, a umro 27. travnja 1759....
Među brojne pisce podravskoga kraja spada i Đuro Rašan (rođen 22. IV. 1912.) iz Novigrada Podravskog. Pisao je poeziju i humoreske, a bavio se novinarstvom i proučavanjem novigradskoga kajkavskoga govora. Aktivno se bavio i esperantom dajući tečajeve u Virju, Novigradu...
