Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...
Među svećenicima koji su službovali kao župnici u Župi svetog biskupa Martina u Virju je i Stjepan Magdić. O njemu ne znamo mnogo, a sudeći prema prezimenu mogli bismo zaključiti da je i rođen u Podravini. Kao župnik službovao je...
Adolf Blaga rođen je 21. travnja 1889. godine u Ferdinandovcu od oca Đurđevčana Matije Blage i majke Barbare Blaga rođene Fusić. Pučku školu završio je u Ferdinandovcu, gimnaziju je polazio u Bjelovaru i Zagrebu a teologiju na Bogoslovnom fakultetu u ...
Gabrijel Topljak sin je učitelja Ivana Topljaka i Marije Topljak rođene Maletić. Rođen je u Đurđevcu 19. ožujka 1886. godine. Klasičnu gimnaziju završio je u Senju a pravni fakultet u Zagrebu (1908.). Kao sudbeni pristav radio je u Glini i...
Italico (Alojz) rodio se 31. prosinca 1884. godine u Virju od oca Leonarda (1846. – 1919.), zidara, i majke Marije rođene Elia (1853. – 1938.). Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. U Virju mu se rodilo još...
Dragutin (Karlo) Ivković rodio se u Pitomači 27. listopada 1907. godine od oca Jakoba i majke Karoline rođene Mihalic. Ivković izučio je medičarski obrt kod Đure Dolenčića u Đurđevcu. Športskoj javnosti poznat je kao vrsni biciklist koji spada među velikane...
