Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Matija Kolar rođen je 1841. godine od oca Stjepana Kolara (1800. – 1846.) i Katarine Kolar rođene Marić, a rodilo mu se najmanje sedmero braće. Braća Ivan i Đuro otišli su na školovanje kao i Matija; Ivan je postao šumarom,...
Učitelj Vladimir Jagarinac svoj cijeli učiteljski vijek proveo je u školi u Virovskoj Drenovici. Rođen je 23. prosinca 1909. godine u Matuljima pokraj Opatije a od rane mladosti živio je s roditeljima u Zagrebu. Učiteljsku školu završio je u Zagrebu...
Đurđevec pamti brojne učitelje, posebice Emilijana (Milan) Poljaka. U Đurđevcu je počeo službovati početkom školske godine 1887/88. Prije toga učiteljevao je u Ozlju (1884. – 1887.). Njegovom nesebičnom radu u školi svakako treba pridodati aktivnosti i na društvenom planu. Kao...
Među brojnim Virovcima koji su se u 19. stoljeću posvetili vojničkom pozivu je i Lovro Plemenčić. Rođen je u Virju 9. kolovoza 1850. godine u obitelji Đure i Terezije Plemenčić rođ. Juranić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Virju, a...
Jalžabetić, najznačajnija osoba u Đurđevcu i Podravini s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, rođen je 21. prosinca 1852. godine u Đurđevcu. Trivijalnu školu završio je u Đurđevcu a vojnu u Bjelovaru, gdje postaje dočasnikom. Bio je pozvan u...
Mijo Maitz rodio se 1848. u Vedenburgu. Kao mesar u potrazi za poslom doselio se u Đurđevec 1874. godine. O početku njegova života u Đurđevcu malo se zna. Pretpostavlja se da je radio u mesnici kod veleposjedničke obitelji Nöthig. Mesnica...
