Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Bolto Jendrašic rodio se u Đurđevcu 30. prosinca 1897. godine od Mirka Jendrašica i Marije rođene Štefanov. Otac mu je stradao na talijanskoj fronti u Prvome svjetskom ratu. Bolto je oženio Katica Đurišević (1920. – 1946.) s kojom je imao...
Vrlo neobičan i tragičan događaj zabilježen je u Virju u svibnju 1763. godine. Kada su se 14. svibnja 1763. godine u Virju vjenčali Pavao Vlahović i Marija Glavanđa na proslavi vjenčanja sakupili su se njihovi rođaci i drugi uzvanici. No,...
Vrlo kratko u 18. stoljeću župnik u Đurđevcu bio je Josip Wasserer (čit. Vašerer ili Vaserer). Bilo je to od 1767. do 1769. godine. Naime, župnik Josip Wasserer umro je u Đurđevcu 15. listopada 1769. godine u dobi od oko...
Svećenik Ivan Hilarije Sedmak rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1756. godine u obitelji Tome i Ane Sedmak. Otac mu je bio crkveni tutor. Naobrazbu je stekao u rodnom Đurđevcu te u Varaždinu gdje je završio humanističke nauke, a teologiju...
Rođen je 17. travnja 1865. godine u Karlovcu. Kršten je imenima Deziderije (Željko), Antun i Josip dana 23. travnja 1865. godine. Roditelji su mu bili krojač Josip Radovanić i Ana Radovanić rođ. Grahovac. Za svećenika je zaređen 1887. godine. Od...
Italico (Alojz) rodio se 31. prosinca 1884. godine u Virju od oca Leonarda (1846. – 1919.), zidara, i majke Marije rođene Elia (1853. – 1938.). Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. U Virju mu se rodilo još...
