Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Pri obnovi glavnog oltara u župnoj crkvi svetog biskupa Martina u Virju 1867. godine ponovno je na njegov vrh postavljen drveni kip (reljef) koji je ranije bio skinut jer se raspukao po sredini. Očito je tako neko vrijeme stajao zabačen...
Prerana smrt, odnosno kratak život, nikako ne smiju biti razloga zaborava bilo koje osobe, pa tako niti svećenika Stjepana Biškupa koji je umro kao župnik u Ždali 23. veljače 1976. godine. Njegova prerana smrt iskreno je rastužila vjernike i svećenike...
Svećenik i teolog Mijo (Mihovil) Ivurek rođen je u Virju 20. rujna 1907. godine kao peto od sedmero djece Stjepana i Terezije Ivurek rođ. Levačić. Za svećenika je zaređen 1930. godine. Prerana smrt ga je zatekla na službi požeškog kapelana....
Zobunđija je rođen 21. ožujka 1863. godine u Bjelovaru od oca Martina (Đurđevec, 1838. – Đurđevec, 1876.) i majke Marije rođene Vinković iz Bjelovara. Postao je učiteljem kao i otac. Ispit za učitelja građanske škole (jezikoslovno-historijska skupina) položio je 1884....
Punih pola stoljeća, točnije od 1745. do 1795. godine, župnik u Kloštru Podravskom bio je svećenik Matija Ivan Saraga. Prema tadašnjim običajima, postavljen je dekretom Ratnog vijeća i vladarice Marije Terezije, uz privolu zagrebačkog biskupa. U Kloštar Podravski došao je...
Dvije Podravke, časne sestre družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, u travnju obilježavaju obljetnice rođenja. Osim toga, obje su se zajedno školovale i postale akademske slikarice. Starija, sestra KATICA / LAMBERTINA GRGEC ( Batinske, 3. III. 1907. – Dubrovnik, 12. VIII....
