Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U radovima o povijesti Koprivnice spominje se ime Stjepana Semeraja koji je poznat kao građevinski poduzetnik iz 19. stoljeća. Malo je poznato da taj koprivnički graditelj, čiju biografiju tek treba detaljno istražiti, potječe iz Đurđevca. Naime, Semeraji su starosjedilačka obitelj...
Među zaslužne đurđevečke obrtnike pripada svakako i postolar Franjo Janaček. Kao ugledni postolar bio je jedan od osnivača mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika u Đurđevcu i njezin prvi predsjednik (1907. – 1920.). Nakon 1920. i dalje je aktivno djelovao u...
Hajduković je jednu svoju pjesmu posvetio hrvatskome rodoljubu svećeniku Vjekoslavu Hegediću, koji je 1897. godine na izborima pobijedio mađarone te je većinom glasova Podravaca izabran u Hrvatski sabor. Na spomen svoje pobjede školovao je dva dječaka iz Đurđevca, buduća svećenika:...
Tarbuk rođen je 24. studenoga 1836. godine u Šemovcima. Gimnaziju završio je u Vinkovcima (1857.) a pravo u Beču (1862.). Sudački ispit položio je 1866., a iduće godine postao je sudskim pristavom. Od 1871. godine vijećnički je tajnik i zamjenik...
Jedna od poznatijih đurđevečkih obitelji je i obitelj Kreszinger, koja je u Đurđevcu držala gostionicu. Ljudevit (Lujo) Kreszinger rođen je u Međimurju, 16. svibnja 1863. a 1890-ih godina doselio se prvo u susjedni Kloštar, gdje je otvorio gostionicu. Godine 1896....
Učiteljica Adela Engelhart (Đurđevec, 12. XII. 1882. – Zagreb, 8. II. 1927.) rođena je kao vanbračno dijete gostioničara Gustava Engelharta i Rozalije Picek, kuharice kod Nöthigovih. Otac je po svemu sudeći radio u jednoj od đurđevečkih gostionica, možda baš kod...
