Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Iz bogate virovske nakladne djelatnosti valja izdvojiti tradicionalni zbornik Virje na razmeđu stoljeća, koji je uređen po uzoru na Podravski zbornik koji izlazi u Koprivnici. Projekt je krenuo 1981. godine u nakladi Zavičajnog muzeja, a objavljuje se periodično. Dosad je...
Ferdo Vedriš rođen je u Đurđevcu 14. svibnja 1908. godine. Sin je učitelja Martina Vedriša i učiteljice Doroteje Vedriš rođene Hodalić. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu. Bio je odvjetnik u Đurđevcu od...
Krajiški časnik Josip Miljanović rođen je u Virju 13. ožujka 1796. godine u obitelji Nikole i Katarine Miljanović rođ. Kapić. Nikola Miljanović bio je krajiški časnik u Virju gdje je 1791. godine sklopio brak s domaćom djevojkom Katarinom Kapić ili...
Zahvaljujući uređenome školskom sustavu i drugim mogućnostima u krajiškim naseljima kakvo je u 18. i 19. stoljeću bio Đurđevec, dječaci iz graničarskih zadruga mogli su ostvariti zavidnu vojničku karijeru. Jedan od takvih domaćih sinova koji je do kraja života ostao...
Franjo Viktor Šignjar rođen je 20. ožujka 1882. godine u Virju. Nakon završene osnovne škole u Virju i i dva razreda gimnazije u Bjelovaru školovanje je nastavio na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Kao učitelj radio je Brodu na Kupi, Brinju...
U Đurđevcu je 24. rujna 1928. godine rođen Mijo Vrbančić, prvi ravnatelj đurđevečke gimnazije. Roditelji su mu bili Antun (koji je umro već 1932. godine) i Klara rođ. Štefanec. Oženio se Terezijom Lovašen i bio je otac dvije kćerke. Mijo...
