Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Časne sestre iz Đurđevca

Manjim istraživanjem došli smo do podatka da se dosad preko 40 đurđevačkih djevojaka odlučilo zarediti se i svoj život posvetiti Bogu. Ipak, do ovog broja bilo je teže doći nego do broja svećenika, jer su spomenute djevojke veoma mlade otišle...

Hrvatsko pjevačko društvo “Rusan” iz Virja

HPD „Rusan“ osnovano je 1884. godine u Virju gdje je nekoliko godina živio hrvatski pjesnik iz doba Ilirskog pokreta Ferdo Rusan (1810.-1879.) koji je bio zaslužan za razvoj kulturnog i društvenog života ovoga dijela Podravine u drugoj polovini XIX. stoljeća....

Virovski župnik Ivan Vragović (1922. – 2011.)

Virovci se rado prisjećaju svoga bivšeg župnika Ivana Vragovića, koji je osam godina vodio župu u Virju. Vragović je sin Ladislava i Dorice Vragović rođene Mikulčić. Rođen je 25. prosinca 1922. godine u Ljubešćici smještenoj na sjevernim padinama Kalnika. Nakon...

Svećenik Josip Điketa (1805.-1871.)

Josip Điketa rođen je u Đurđevcu 18. siječnja 1805. godine u obitelji obrtnika Martina i Katarine Điketa rođ. Bešan. Školovao se u rodnom Đurđevcu, Varaždinu, Velikoj Kaniži i Zagrebu, a za svećenika je zaređen u listopadu 1830. godine. Bio je...

Stjepan Bartol – tiskar iz Đurđevca (1897. – 1947.)

Od svih vlasnika prijašnjih tiskara u Đurđevcu nijedan nije bio domaći čovjek. Jedini tiskar koji je rođen u Đurđevcu bio je Stjepan Bartol, sin Alojza Bartola, vinogradara u loznom rasadniku Đurđevečke imovne općine na Peskima. Nakon završene pučke škole u...

Pil i kapela Blažene Djevice Marije Žalosne u Virju

Među rijetkim spomenicima iz XVIII. stoljeća koji su sačuvani u Podravini je pil sa skulpturom Blažene Djevice Marije Žalosne u Virju. Barokni pil nad kojim je podignuta kapela nalazi se na početku Paromlinske ulice, odnosno nedaleko željezničke postaje u Virju...

Etnografija i baština
Podravske širine