Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Nakon iznenadne smrti virovskog župnika Stjepana Magdića krajem listopada 1748. godine, za nekoliko dana je župnikom u župi svetog biskupa Martina u Virju postao svećenik Mijo Igerčić (Michael Iggerčić). Ostao je zapamćen kao jedan od najsposobnijih virovskih župnika koji je...
Svećenik Ivan Robotić rođen je u Đurđevcu 23. siječnja 1908. godine kao prvo dijete u obitelji Josipa Robotića (1883.-1952.) i Katarine Robotić rođ. Markuš (1889.-1944). Za svećenika je zaređen u ljeto 1931. godine, a u rodnom je Đurđevcu slavio...
Jedan od mnogih svećenika koji su rođeni u Đurđevcu u 19. stoljeću je i Bolto Balog. Rođen je 3. rujna 1833. godine u obitelji Katarine Balog i Mije Baloga rođ. Martinković. Osnovno obrazovanje stekao je u Đurđevcu, a za svećenika...
Prizor u Đurđevcu iz godina prije Drugoga svjetskog rata. Zgrada katnica na početku Ulice kralja Tomislava. Lijepo uređen vrt pred kućom krase glineni kipovi patuljaka i gljiva. Pred kućom čekaju brojna zaprežna kola i pokoji automobil. Na kamenoj ploči postavljenoj...
U posljednjem desetljeću 20. stoljeća započela je opsežna obnova zagrebačke katedrale, najvažnijeg sakralnog objekta u hrvatskom glavnom gradu, koja traje i danas. Na čelu Crkve u Hrvata tada je bio uzoriti kardinal dr. Franjo Kuharić. Među prvima u Hrvatskoj đurđevačka...
Stjepan Miholek rođen je u Đurđevcu 11. listopada 1799. godine. Nakon svršene osnovne i normalne škole grof Stielfried poslao ga je na daljnje školovanje u Graz, gdje je svršio četiri razreda gimnazije, u Joanneumu je slušao prirodopis, a u teološkom...
