Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Široke so virovske širine – početni je stih lijepe i popularne pjesme koju danas izvode mnoge pjevačke skupine kulturno-umjetničkih društava i samostalne pjevačice i pjevači. Pjesma Široke širine ujedno je svojevrsna „himna“ Picokijade i redovito se izvodi uz scenski prikaz...
Kao i drugim krajevima mnogi ljudi u Podravini priželjkuju pronaći plemićko podrijetlo. Na veliku žalost mnogih to je neostvariva želja jer je u Podravini bilo vrlo malo plemićkih obitelji pošto su ovi krajevi stoljećima bili u sustavu Vojne krajine. No,...
Kada se govori o đurđevečkom vatrogastvu u razdoblju nakon 1945. godine neizostavno je ne spomenuti Matu Lenardića. U vatrogastvo se uključio poratne 1948. i u njem bio aktivan sve do 1992. godine. Brzo je postao tajnikom i blagajnikom Vatrogasnog saveza...
Dana 23. listopada 1852. godine postavljeno je veliko zvono u zvoniku župne crkve svetog biskupa Martina u Virju. Bilo je to najveće od ukupno četiri virovska zvona, a izliveno je u Grazu. Uz župnika Stjepana Ambreuša i župljane u nabavljanju...
Radoševići nisu izvorni Đurđevčani, već doseljenici. Kovač Đuro Radošević (1837. – 1910.) doselio se u Đurđevec vjerojatno u potrazi za poslom. Ne zna se odakle, a budući da mu je supruga Uršula rodom iz Liča u Primorju, možemo pretpostaviti da...
Ivan Klikić jedan je od rijetkih vojnih časnika rođenih u Đurđevcu koji su službovali u vojsci Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske (NDH). O Klikiću posjedujemo tek nekoliko životopisnih podataka. On je zapravo bio pravnik raspoređen kao vojni sudac u...
