Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Krunoslav Heidler rođen je 27. kolovoza 1932. godine u Vitezu (BiH), a životni ga je put preko Bosne, Poljske, Njemačke i Zagreba 1990. godine donio u Đurđevec. Tu se zaljubio u goričke brege, i zauvijek ostao. Drugi svjetski rat ga...
Vinko Kolar rođen je u Đurđevcu 19. siječnja 1900. godine u seljačko – obrtničkoj obitelji Stjepana Kolara i njegove supruge Marije Kolar rođ. Pogačnik. Bila je to ugledna i dobrostojeća đurđevečka obitelj jer je otac Stjepan bio vijećnik u mjesnom...
Jalžabetić, najznačajnija osoba u Đurđevcu i Podravini s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, rođen je 21. prosinca 1852. godine u Đurđevcu. Trivijalnu školu završio je u Đurđevcu a vojnu u Bjelovaru, gdje postaje dočasnikom. Bio je pozvan u...
Smiljka Janaček – Kučinić rođena je u Đurđevcu 20. ožujka 1940. godine u uglednoj đurđevečkoj obrtničkoj obitelji. Osnovnoškolsko obrazovanje stekla je u rodnom Đurđevcu, a gimnazijsko u Koprivnici. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1965. godine diplomirala...
Fantoni rođen je 7. listopada 1880. godine u Virju od oca Leonarda, zidara, i majke Marije rođene Elia. Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. Rajmund je u Zagrebu završio srednju tehničku školu (1899.) i kao eksternist realnu...
Zlatnim slovima je u povijest Virja upisano ime župnika Josipa Ignacija Uzornica jer je on 1809. godine započeo voditi Spomenicu Župe svetog biskupa Martina u tome mjestu. Bilo je to odmah po njegovu dolasku na službu u Virje u lipnju...
