Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Kipar Stjepan Gračan (1941. – 2022.)

Jedan od poznatih i uglednih hrvatskih kipara svakako je Stjepan Gračan, rođen u Prugovcu 28. veljače 1941. godine. Osnovnu školu i gimnaziju svršio je u Osijeku (1961.). U Zagrebu je studirao povijest umjetnosti i psihologiju (1961. – 1963.), potom kiparstvo...

Obitelj Rába na Husinji

Husinja dio je hrvatskog teritorija, odnosno općine Ferdinandovac, koji je rijekom Dravom fizički odvojen od matice zemlje. Nalazi se na lijevoj obali Drave nasuprot Brodiča. Do nje stiže se skelom. Husinja okružena je suhim jarkom koji je ujedno i granica...

Glazbeni pedagog i glazbenik Ivan Hanžek  (1942. – 1980.)

Čovjek koji je obilježio glazbeni život i bio glavni promicatelj glazbene kulture novijeg doba u Đurđevcu svakako je Ivan Hanžek. Rođen je 23. svibnja 1942. godine u Koprivničkim Bregima od oca Stjepana Hanžeka i Marije Hanžek rođene Krstitović. Od malih...

Liječnik dr. Božidar Orešković (1925. – 2020.)

Đurđevčan Božidar Orešković, doktor medicine, primarius i internist, rođen je 27. studenog 1925. godine u Đurđevcu. Pučku školu polazio je u Đurđevcu (1932. – 1936.), gimnaziju u Varaždinu (1936. – 1944.), te Medicinski fakultet u Zagrebu (1944. – 1951.). Nakon...

Šumar Đuro Ivandija (1820. – 1899.)

Nadlugar Đuro (Juraj) Ivandija rođen je 3. travnja 1820. u Đurđevcu u mnogobrojnoj graničarskoj obitelji Mije i Roze Ivandija rođene Kucel. U Đurđevcu se 1844. godine vjenčao s Jelom Mihinić rođenom Grdenić, udovicom Đure Mihinića, i u tome braku rođeni...

Andrija Turković (1928. – 1992.)

Đurđevčan Andrija Turković rođen je u Đurđevcu 26. studenoga 1928. godine. Rođen je u obitelji Ivana Turkovića (1904.-1958.) i Marije rođ. Lovašen (1908.-1986.) kao najstarije dijete. Braća su mu: Đuro Turković (1930.-1967.) koji je bio direktor đurđevečke osnovne škole te...

Etnografija i baština
Podravske širine