Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Organist, odnosno orguljaš Franjo Glad rođen je 18. rujna 1875. godine. Ne zna se odakle je rodom, ali bi ga prema porijeklu prezimena mogli svrstati u Međimurce. U Đurđevcu je službovao kao orguljaš i voditelj crkvenog zbora (od 1898.), a...
Piškorec je rođen u Đurđevcu 16. lipnja 1918. godine. Se završenom građanskom školom zaposlio sa kao službenik, odnosno daktilograf u općinskom sudu u Đurđevcu. Potom je povremeno radio u jednoj odvjetničkoj pisarnici jer mu bolest nije dozvoljavala svakodnevni odlazak na...
Informacije o utopljenicima u Podravini relativno su česte u crkvenim matičnim knjigama u XVIII. i XIX. stoljeću, pogotovo u naseljima koja su smještena u blizini rijeke Drave. Utapanja u rijeci Dravi i njezinim zaobalnim vodama, pogotovo za vrijeme poplava, možemo...
Nekolicini zaslužnih svećenika Virovaca svakako treba pribrojiti i Matiju Markova rođenog 23. siječnja 1891. godine. Nakon završenog bogoslovije u Zagrebu zaređen je 1915. godine. Kapelan je u Pregradi, Kašini, Đurđevcu, Zagrebu i Krapini. Potom je gimnazijski kateheta u Koprivnici. Doktorirao...
Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...
Poznati đurđevečki učitelj i kulturni djelatnik Antun Peroković rođen je u Đurđevcu 22. svibnja 1931. godine u obitelji Ivana i Marije Peroković rođ. Topolčić. Obrazovao se u rodnom Đurđevcu i na Višoj pedagoškoj školi. Po zanimanju bio je nastavnik likovnog...
