Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Katolički laik Ivan Kundačić (1873. – 1957.) iz Đurđevca

Ivan Kundačić rođen je u Đurđevcu 13. rujna 1873. godine od Mateja Kundačića i Bare Kundačić rođene Fučkar. Bio je veoma pobožan čovjek te je od malih nogu iskazivao svoju nadarenost prema rezbarenju. Kao dvadesetogodišnjak sudjelovao na Prvoj gospodarskoj izložbi...

Svećenik Blaž Tomašić (1845. – 1921.)

Začasni prisjednik duhovnog stola i dugogodišnji molvarski župnik Blaž Tomašić rođen je 28. studenog 1845. godine u Đelekovcu od oca Martina Tomašića i majke Terezije Tomašić rođ. Vulak. Za svećenika je zaređen 1871. godine i od tada je službovao kao...

Martin Sagner (1932. – 2019.)

Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac za kojeg se zna ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Glumac utjelovljen u jednoj antologijskoj ulozi koja ga je obilježila za cijeli život – Dudek, Draš (pišem se Andrija) Katalenić. Ispravno rečeno Martin...

Biciklist Dragutin Ivković (1907. – 1951.)

Dragutin (Karlo) Ivković rodio se u Pitomači 27. listopada 1907. godine od oca Jakoba i majke Karoline rođene Mihalic. Ivković izučio je medičarski obrt kod Đure Dolenčića u Đurđevcu. Športskoj javnosti poznat je kao vrsni biciklist koji spada među velikane...

Rusanove zdravice

Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo ono govorenje kojemu je zadaća uvjeriti koga u što, izreći neke sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. U takve retoričke oblike možemo svrstati zdravice. Zdravica je pak...

Ivan Kuštrak (1929. – 2012.), agronom i gospodarstvenik

Ivan Kuštrak rođen je u Miholjancu nedaleko od Virja 20. lipnja 1929. godine. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Križevcima (1948.), diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1954.), a doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu (1982.). Stručno se usavršavao...

Etnografija i baština
Podravske širine