Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Poznati đurđevečki novinar, kazališni redatelj i pisac Marinko Ivanišević rođen je 21. siječnja 1954. u Ljubljani. Odrastao je u Nevincu pokraj Bjelovara. Srednju školu završio je u Zagrebu gdje se zaljubio u različite vrste umjetnosti. Po povratku u zavičaj osnovao...
Đurđevečka obitelj Đud (Gyud) poznata je po tome što je u 18. stoljeću iz nje bilo nekoliko časnika. Obitelj nije izumrla, ali potomci više ne žive u Đurđevcu. Manje je poznato da je iz te obitelji potekao i jedan svećenik....
Zasad imamo malo saznanja o učitelju Đuriševiću. Rođen je 25. kolovoza 1897. u Đurđevcu. Pamtimo ga kao jednog od osnivača Društva za unapređenje (uljepšanje) mjesta u Đurđevcu (1941.) u kojem je bio tajnik (1942.) i predsjednik tehničkog rukovodstva (1955.), a...
Rudolf Kolibaš porijeklom je iz Novigrada Podravskoga. Sin je Mateja Kolibaša (1831. – 1906.) i Klotilde Kolibaš rođene Ceynar iz Zagreba. Otac Matej bio je krajiški časnik. S 18 godina krenuo je kao dragovoljac u rat s banom Josipom Jelačićem...
Zvonimir Ištvan rođen je 25. kolovoza 1966. godine u Gornjoj Šumi kod Molvi. Po zanimanju je diplomirani inženjer šumarstva. Više od dvadeset godina bavi se fotografijom kao medijem umjetničkog izražavanja. Priredio je tridesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a...
Jedan od manje poznatih Đurđevčana je Josip Cikoš koji je rođen u Đurđevcu 21. ožujka 1914., a život je završio u Calgaryju u dalekoj Kanadi 31. srpnja 1980. godine. Otac mu je Virovec Josip Cikoš, žandarmerijski poručnik, a majka Petronila...
