Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Blaž Lenger rođen je 6. prosinca 1919. godine u Dragancima nedaleko Podravskih Sesveta. Ljubav prema glazbi i pjevanju gajio je u rodnom zavičaju gdje je polazio školu i odrastao u krugu svoje obitelji. Vrlo rano je počeo „nastupati“ sa tadašnjim...
Sabolić je rođen u Križevcima 31. srpnja 1900. godine, gdje je otac Petar službovao kao odvjetnik i sudac. Majka mu je bila Olga Sabolić rođ. Starčević, kćer đurđevečkog mjernika i veleposjednika Martina Starčevića. Osnovnu školu polazio je u Krnjaku, Ogulinu...
Đuro (Đuka) Tomerlin Picok rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1926. godine. Osim kao književnik i pisac, Tomerlin se okušao kao povjesničar. Iako mu to nije bila struka upustio se u prikupljanje podataka iz povijesnih izvora i njihovu interpretaciju. Zbog...
Manjim istraživanjem došli smo do podatka da se dosad preko 40 đurđevačkih djevojaka odlučilo zarediti se i svoj život posvetiti Bogu. Ipak, do ovog broja bilo je teže doći nego do broja svećenika, jer su spomenute djevojke veoma mlade otišle...
Ivan Levačić, najbolji hrvatski biciklist svih vremena, rođen je u Virju 25. kolovoza 1931. godine. Njegova športska karijera zaista je čudnovata, puna uspona i padova i neobičnih situacija, ali bogata. Kao šesnaestogodišnjak počeo je voziti 1947. godine rabljeni bicikl marke...
Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...
