Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Trnski rodio se u Rači 1. svibnja 1819. godine, gdje je otac službovao kao učitelj nakon povratka s ratišta 1811. godine. Otac Josip, porijeklom iz Novigrada Podravskog, umro je 1830. a majka 1834. godine, pa mu je starateljem postao bjelovarski...
U Kalinovcu je 3. siječnja 1887. godine umro župnik Mirko Krsnik. Bio je to posebno tužan događaj za Kalinovčane jer je to bio njihov prvi župnik i jer je umro iznenada ne navršivši još niti 40 godina života. Mirko Krsnik rođen...
Jedan od gotovo zaboravljenih svećenika koji potječu iz Đurđevcu je Josip Ormuž. Rođen je na Sušaku u Rijeci 1. siječnja 1912. kao sin Andrije Ormuža (1875. – 1952.) i Marije Ormuž rođene Židovec (1887. – 1951.). Imao je stariju sestru...
Šume su u prošlim stoljećima – pogotovo na području Vojne krajine – smatrane najvećim blagom i jednim od glavnih državnih i vladarevih i resursa. Tijekom 18. i 19. stoljeća različitim je uredbama i strogim zakonima reguliran odnos prema šumama kao...
Između desetak đurđevečkih židovskih obitelji valja izdvojiti obitelj Berger i Josipa Bergera (Đurđevec, 19. III. 1899. – Zagreb, 1974.), uglednog mještanina. Josip je kao trgovac nakon povratka iz Prvoga svjetskog rata otvorio u Đurđevcu trgovinu mješovitom robom i tekstilom. Jedan...
Poznati đurđevečki učitelj i kulturni djelatnik Antun Peroković rođen je u Đurđevcu 22. svibnja 1931. godine u obitelji Ivana i Marije Peroković rođ. Topolčić. Obrazovao se u rodnom Đurđevcu i na Višoj pedagoškoj školi. Po zanimanju bio je nastavnik likovnog...
