Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U povijesti grada Karlovca značaj trag ostavio je spisatelj i liječnik Juraj (Đuro) Nabijač. Malo je poznato da je Nabijač rođen u Virju u časničkoj obitelji iz koje je potekao poštanski upravitelj Bartol Nabijač i nekoliko krajiških časnika. Juraj ili...
Franjevac Silvestar (Ivan) Zubić jedan je od brojnih svećenika i redovnika koji su poratnih godina pretrpjeli lažne optužbe i iskusili komunističku robiju isključivo zbog svećeništva i djelovanja tijekom Drugoga svjetskog rata. Zubić rodio se 29. travnja 1909. godine u Đurđevcu....
Anglist i književnik Antun Šimunić (Šimunic), rođen je u Đurđevcu 13. siječnja 1948. godine. Napustio nas je u zrelim stvaralačkim godinama 7. travnja 1993. godine u 45. godini života. Pamtimo ga kao Đurđevčana koji se zbog ratnih zbivanja u Osijeku...
Đurđevečki trgovac Đuro Semeraj potječe iz mnogobrojne obitelji Josipa i Doroteje Semeraj rođ. Ferenčić. Josipov brat Stjepan Semeraj (1793. – 1841.) bio je svećenik, dok su Đurina braća bili obrtnici i trgovci, a sestre su se udavala za ugledne veleposjednike,...
Brojni rođeni Đurđevčani odavno su napustili rodno mjesto zbog školovanja i u potrazi za zaposlenjem, te se skučili širom Hrvatske. Jedan je od njih i slikar Vlado Makar, rođen 1946. godine. Makar živi i stvara u Bratini kod Pisarovine. Nakon...
Jendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a...
